Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u utorak je svoj izrazito intenzivan program u Vatikanu započeo obilaskom crkve svetog Jeronima i istoimenog Hrvatskog zavoda u Rimu, a potom je posjetio i vatikanski tajni arhiv.
Hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom Kovačem ispred crkve je dočekao vicerektor zavoda Marko Đurin i u crkvi ga upoznao s najvažnijim pojedinostima njezine gotovo 600-godišnje povijesti, od prve crkve koju je u 14. stoljeću grad Rim poklonio već tada značajnoj zajednici Hrvata u tom gradu, do današnjeg zdanja koje je 1589. dao sagraditi "hrvatski" papa Siksto V, kojem je to, iako je bio veliki graditelj Rima, bila jedina potpuno završena crkva tijekom svega petogodišnjeg papinstva (1585-1590).
Đurin je ministra i članove izaslanstva upoznao i s poviješću Hrvatskog zavoda svetog Jeronima, čija se zgrada od izgradnje 1928. godine fizički nastavlja na crkvu. Papinski zavod svetog Jeronima pod tim nazivom postoji od 1901., kad je, odlukom tadašnjeg pape Lava XIII, podignut na tu razinu.
Zavodom su kao rektori desetljećima upravljali svećenici koji su poslije postali ugledni biskupi i ostvarili znatne karijere u hijerarhiji Katoličke crkve. Posljednji u nizu je donedavni rektor Jure Bogdan, koji je imenovan biskupom i postavljen za novog vojnog ordinarija u Hrvatskoj i koji će na taj položaj biti zaređen ove subote u Splitu.
U zgradi vatikanskog arhiva ima oko 80 kilometara polica s knjigama, kako je to ministru Kovaču otkrio arhivist Tajnog arhiva Tomislav Mrkonjić, no hrvatsko je izaslanstvo vidjelo tek djelić toga, ali za povijest odnos Hrvatske i Svete stolice vjerojatno najvažniji.
Jer, nakon što su vidjeli vatikansku zvjezdarnicu, takozvanu Južnu sobu u kojoj je 1582. nastao Gregorijanski kalendar, odnosno promijenjeno dotadašnje računanje vremena po Julijanskom kalendaru, Tomislav Mrkonjić izaslanstvu je pokazao kopije Vatikanskih registara s papinskim pismima hrvatskim srednjovjekovnim vjerskim i svjetovnim vladarima.
U registru broj 1, kopiji na pergameni izvornika iz 9. stoljeća koji je bio napisan na papirusu, kojim počinje centralno arhiviranje vatikanskih dokumenata, nekoliko ih se odnosi na Hrvatsku, a najvažnija su pisma knezu Branimiru i biskupu Teodoziju kojima im papa Ivan VIII zahvaljuje na vjernosti Katoličkoj crkvi te slična pisma tadašnjeg pape Grgura VII kralju Zvonimiru i senjskom biskupu u drugom registru iz istog vremena.
Ministar Kovač se s izaslanstvom iz vatikanskog arhiva uputio na sastanak s predsjednikom Papinskog vijeća za međureligijski dijalog i komornikom Svete Rimske Crkve kardinalom Jean-Louisom Tauranom, a potom će se sastati i s tajnikom za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom.
Kovač kaže da EU treba ambicija i vizija, što može pokazati na primjeru BiH
Hrvatska i Sveta Stolica dijele zabrinutost zbog stanja u Europskoj uniji, kojoj su potrebne ambicija i vizija, a njih može dokazati angažmanom u jugoistočnoj Europi, konkretno u BiH, rekao je u utorak u Vatikanu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Kovač je to rekao u izjavi za novinare nakon sastanaka s predsjednikom Papinskog vijeća za međureligijski dijalog i komornikom Svete Rimske Crkve kardinalom Jean-Louisom Tauranom i s tajnikom za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, kojima je završio posjet Vatikanu.
"Razgovarali smo o odnosima RH i Svete Stolice, koji su vrlo kvalitetni, o situaciji u EU, oko koje dijelimo zabrinutost s Vatikanom. Europskoj uniji je potrebna ambicija, vizija, a njih može dokazati angažmanom u jugoistočnoj Europi, konkretno u BiH", rekao je Kovač, dodavši kako je iznio hrvatsko stajalište da ulazak BiH u EU treba podržati.
"To će biti mukotrpan i dug proces, ali je važno pokrenuti ga, oko čega smo se složili... Mi želimo da Hrvati u BiH budu motor integracije BiH u EU, mislimo da se mogu prepoznati u tom procesu i tako postići punu ravnopravnost i osjetiti se zadovoljnima", napomenuo je.
Kazao je da se to odnosi i na sve ostale zemlje jugoistočne Europe koje još nisu krenule putem integracija u EU, ocijenivši da Unija, "mora pokazati da ima dovoljno snage i ambicije da u 'svom dvorištu' odradi posao za svoju stabilnost i sigurnost, a mi, kao susjedna država, imamo i snage i motivacije da napravimo veliki posao, ne samo za sebe, nego za cijelu EU".
U odgovoru na pitanje oko migracijske krize, rekao je da se na tom planu "trenutno odvijaju procesi koji, ako ih ne uspijemo ukrotiti, mogu srednjoročno destabilizirati ne samo Europu nego i druge dijelove svijeta".
"Migracijska kriza je povezana sa Sirijom, to svi znaju, a EU mora biti puno aktivnija i djelovati globalno. Moramo djelovati na mjestu događaja, u Siriji", kazao je.
"Iako je jasno da nikad nećemo moći zaustaviti sve izbjeglice, moramo tamo djelovati humanitarno i razvojnom pomoći, moramo i puno djelotvornije kontrolirati vanjske granice EU, a prema onima koji dođu u EU moramo humano postupati", kazao je na kraju izjave za novinare hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova, koji u srijedu boravak u Rimu nastavlja posjetom Italiji.