Broj oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko dana se udvostručio. Iako još nema lokalne transmisije, odnosno širenja među populacijom, evidentno je da će se i to dogoditi uskoro.
Prejudicirati koliki broj građana će oboljeti je nezahvalno, ali ako se računa prema Kini i Italiji, ta brojka ne bi smjela biti veća od 2500. Naravno, većina oboljelih imat će blage simptome, što potvrđuje i stanje naših pacijenata koji se uspješno oporavljaju.
Škole i vrtići su zatvoreni, donesene su brojne mjere koje bi trebale spriječiti veliko širenje virusa. Ono što je činjenica; Hrvatska je počela raditi na vrijeme. Još dok je virus bio detektiran samo u Kini, te su se pojedinačni uvezeni slučajevi počeli pojavljivati u susjedstvu, ministar Vili Beroš već je bio upregnuo sve službe. Ministar kaže da ni u jednom trenutku nije bilo panike, nego samo racionalna razmišljanja i pripremanje za hvatanje u koštac s dosad nepoznatim virusom. Sve uključene službe, tisuće ljudi, rade 16 sati dnevno, kako bi održale situaciju pod kontrolom.
Ono što se očekivalo, a to je širenje bolesti, sada se događa. Stoga smo s ministrom Berošem porazgovarali o projekcijama razvoja bolesti, kapacitetima, o tome što se poduzima, ali i preporukama građanima.
U Hrvatskoj se u zadnjih nekoliko dana udvostručio broj oboljelih. Kakav scenarij možemo očekivati?
- Porast broja oboljelih nije nešto što nas iznenađuje. Svaka epidemija ima svoj početak, vrhunac i kraj. O konačnom broju oboljelih ne bih špekulirao, ali možemo usporediti sa stanjem koje je bilo u drugim zemljama poput Kine ili Italije. Od ukupnog stanovništva Kine oboljelo je 0,06%, a u Italiji je trenutno broj oboljelih u odnosu na broj stanovnika 0,026%.
Činimo sve da brojka kod nas bude još manja. Broj oboljelih može rasti, što ne bi bilo neočekivano, ali još možemo govoriti o tome da su svi oboljeli građani oni koji su se zarazili u inozemstvu, dakle importirani slučajevi ili kroz bliske obiteljske kontakte. U Hrvatskoj još nema slučajeva lokalne transmisije. Sve činimo da se virus ne proširi lokalno.
Jesmo li mi u prednosti u odnosu na druge zemlje kod kojih je zaraza eskalirala?
- Apsolutno. Od samog početka, dok je virus još bio daleko od naše zemlje, počeli smo intenzivno raditi i pripremati sve službe, te planirati korake u zaštiti. Tu su nam pomogla i iskustva drugih zemalja poput Kine i Italije, gdje smo na nekim njihovim pogreškama mogli učiti i ne ponavljati ih.
Što ste naučili na greškama i koji su naši mehanizmi sprečavanja takvih scenarija?
- Osnovni problem je što je virus u tim zemljama ušao u bolnički sustav i činjenica da je došlo do preopterećenosti zdravstvenog sustava. Mi s maksimalnim naporom radimo tri stvari. Prvo je da imamo planiranu postupnu aktivaciju zdravstvenog sustava, drugo je maksimalna protekcija da virus ne uđe u sustav i treće je decentralizacija. To znači da su u pripremi punktovi za testiranja, uz nekoliko mjesta u Zagrebu, i u Osijeku, Rijeci i Splitu.
Postoji li mogućnost da se povuku liječnici iz mirovine koji su tih specijalizacija?
- Naravno da se to može napraviti, ali u ovom trenu za tako nešto nema stvarnih potreba.
Kakve su prognoze oboljelih, kolika je stopa smrtnosti?
- Više puta smo rekli da 80% oboljelih ima vrlo blage simptome. Kada gledamo kategorizaciju težine bolesti, ona ide od blage kliničke slike, srednje, teške i vrlo teške. Naravno, najugroženiji su stariji i oni čiji je imunitet oslabljen. Vrlo je malo, možda tek 1%, onih bolesnika koji bi mogli imati izrazito teške simptome s neizvjesnim ishodom. Dobar je podatak da je do sada od ukupnog broja oboljelih svega 2,5 posto osoba mlađih od 20 godina.
Kako stojimo sa zalihama lijekova, zaštitnom opremom?
- Imamo dovoljno lijekova i medicinske opreme za dogledno vrijeme. Zalihe stalno popunjavamo i upravo sam razgovarao s povjerenicom za zdravstvo EU, te je dogovorena zajednička javna nabava respiratora, testova i drugih potrepština na razini EU.
Koliko u Hrvatskoj ima karantena?
- Dovoljno. Svaka županija ima svoje karantene, a u slučaju veće potrebe uvijek se mogu prenamijeniti i drugi objekti. Ne vidim problem sa smještajem ljudi. Također, moram napomenuti da su u karanteni zdravi ljudi, koji čekaju da prođe vrijeme inkubacije u kojem bi im se eventualno mogla razviti zaraza.
Donijeli ste brojne mjere zbog suzbijanja koronavirusa. Od ponedjeljka se zatvaraju obrazovne ustanove, zabranjuju se okupljanja. Planira li se zatvaranje kafića, ugostiteljskih objekata...?
- Mjere koje donosimo utemeljene su na stručnim epidemiološkim procjenama i u skladu sa stanjem u određenom trenutku. Vodimo računa da se maksimalno zaštiti zdravlje svih građana Hrvatske, ali i da se, koliko god je to moguće, život i sve druge aktivnosti, prije svega gospodarske, odvijaju što je moguće učinkovitije. Mi smo razradili pet koraka ili razina mjera koje će se poduzimati ovisno o razvoju situacije. Sada smo na drugom koraku.
Koji su to koraci?
- Prvi je bio sprječavanje, odnosno ograničavanje uvoza virusa u Hrvatsku. Drugi korak je sprječavanje transmisije na lokalnoj razini, odnosno njegovo što dulje odlaganje. To za sada uspješno radimo i držimo situaciju pod kontrolom. O ostalim koracima za sada ne treba razgovarati, ali je važno da je sustav spreman u svakom trenutku aktivirati odgovarajuće mjere. To je za sada to o čemu mogu govoriti.
Imate li poruku za građane?
- Za sve građane Hrvatske najvažnija je samozaštita i odgovorno ponašanje i prema vlastitom zdravlju, zaštiti zdravlja članova njihove obitelji i ljudi u okruženju, pa tako i prema zdravlju svih drugih građana. Važno je slijediti upute epidemioloških stručnjaka o poduzimanju higijenskih i sanitarnih mjera na zaštiti i sprječavanju eventualne zaraze, izbjegavati mjesta s većim brojem osoba i svakodnevni život podesiti u mogućoj mjeri takvim ponašanjima. Samo tako zajednički možemo pobijediti virus.
Imamo 14.500 kreveta i 800 respiratora
Kada govorite o postupnoj aktivaciji sustava, čime uopće raspolažemo? Koliko liječnika imamo, kreveta, respiratora...
- Kada govorimko o resursima, mogu reći da ih imamo dovoljno, čak i u slučajevima nekog većeg širenja bolesti.
Konkretno, imamo 14.500 kreveta, 800 kreveta na intenzivnoj njezi, 250 u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu. Imamo 500 stacionarnih respiratora, 300 prijenosnih respiratora i 36 ECMO uređaja. Liječnika direktno povezanih uz ovakvu vrstu bolesti imamo također dovoljno. Riječ je o 119 infektologa, 70-ak specijalizanata infektologije.
Od bliskih struka koje mogu raditi s takvim bolesnicima su internisti i anesteziolozi. Internista je oko 900, specijalizanata 470, anesteziologa imamo oko 500 i specijalizanata 300. To je sasvim dovoljno.