NAŠIH PRVIH 12

Mladen Pleše: Pravo novinarstvo nikada neće izumrijeti!

    AUTOR:
    • Mladen Pleše

  • OBJAVLJENO:
  • 06.04.2010. u 14:52

Davor Pongračić/CROPIX

Ambiciozno novinarstvo koje uistinu otkriva, istražuje, analizira, objašnjava i jasno komentira nikad neće propasti. Baš suprotno. Doživjet će procvat

Da je 6. travnja 1998., na dan kada je izašao prvi broj Jutarnjeg lista, valjalo predvidjeti kako će izgledati za 12 godina, tada to ne bi izgledao pretjerano zahtjevan zadatak. Moglo se, naime, gotovo sa sigurnošću predvidjeti da se Jutarnji list, u grafičkom i tehnološkom smislu, neće mnogo promijeniti. Puno teže, međutim, bilo bi pogoditi da će vijest, nekoć glavni sadržaj dnevnih novina, pod pritiskom tehnološke revolucije gotovo potpuno iščeznuti sa stranica modernoga dnevnog tiska. Kratke informacije postale su, naime, najvažniji dio internetskih portala, televizije i radija koji ih objavljuju u realnom vremenu, gotovo istodobno s događajem, pa su novine, barem što se tiče vijesti, nepovratno izgubile bitku i s vremenom i s elektronskim medijima.

Prije 12 godina bilo je međutim posve nemoguće predvidjeti da će postojati Portal Jutarnji.hr koji će dnevno posjećivati između čak 250.000 do 400.000 tisuća čitatelja. Niti da će se novine moći čitati na računalima, mobilnim telefonima, kindlovima, ipadovima, iphoneima...

Zbog promjena do kojih je posljednjih desetaka godina došlo zahvaljujući znanstvenoj i tehnološkoj revoluciji te fascinantnog razvoja interneta, portala, facebooka, brojnih društvenih mreža i novih platformi, danas bi se malo tko usudio odgovoriti na pitanje kako će Jutarnji izgledati za 12 godina, odnosno na svoj 24. rođendan. U ovom trenutku to se čini gotovo nemogućom misijom.

Hoće li čitatelji i 2022. odlaziti na kioske i kupovati Jutarnji list, hoće li im poštar već prije sedam sati ujutro zakucati na vrata i donijeti svježe otisnute primjerke Jutarnjeg ili će pak prije početka radnog dana u kafićima ili uredima uz prvu jutarnju kavu listati novine i čitati zanimljive tekstove.

Možda će se današnjim srednjim i starijim generacijama stasalima uz novine na papiru učiniti to vrlo izvjesnim scenarijem. Mlađi naraštaji, djeca koja su odrasla uz internet, zasigurno mogu zamisliti da će 2022. ljudi umjesto novina na papiru nositi sa sobom elektronske naprave na kojima će u svakom trenutku moći čitati sadržaj novina nego i knjiga.

Stoga se opravdano može postaviti pitanje hoće li uopće biti potrebe da se novac i vrijeme troše na tiskanje novina na papiru, kada će se cijeli taj sadržaj u svakom trenutku moći pročitati na osobnim elektronskim napravama.

Bez obzira na ishod borbe između novina na papiru i raznih kindlova, iphonea i mobitela, jedno je ipak sigurno: ambiciozno novinarstvo koje otkriva, istražuje, analizira, objašnjava i komentira neće izumrijeti. Upravo suprotno: doživjet će procvat. Ljudi će 2022., nadamo se, imati više slobodnog vremena, bit će imućniji i obrazovaniji, a samim time i znatiželjniji.

Uostalom, taj trend je već prisutan: ako se zbroje čitatelji koji danas kupuju novine i oni koji ih prate u elektronskom obliku, jasno je da se novinarski tekstovi nikada nisu toliko čitali. Jedina je razlika u tome što se oni danas prate na različitim platformama. I, dakako, u tome što se novine na papiru kupuju, dok se na internetu i portalima dio tog sadržaja može pročitati besplatno. No ni to neće trajati unedogled. Novine će, ako ne žele propasti, morati početi naplaćivati čitanje svog sadržaja na elektroničkim napravama.

Internetski portali ipak ne zarađuju toliko novca niti imaju dovoljno iskusnih i kvalitetnih novinara da bi mogli financirati i proizvoditi ozbiljan vlastiti sadržaj. Stoga je jasno da će se novinska profesija u budućnosti razvijati i napredovati. Bez nje, potvrdila je to i povijest, ne može niti jedno društvo. Upravo su, naime, novinari bili u prvim redovima među onima koji su pomicali granice slobode i istine, koji su svojim istraživanjima i otkrićima mijenjali svijet nabolje.

Iskustvo s knjigama daje naslutiti da će novine na papiru preživjeti i ovaj nalet elektronskih medija.

Knjige se danas, unatoč moćnoj elektronskoj konkurenciji, kupuju više nego ikada. Mnogi se, naime, ne žele odreći onog lijepog osjećaja čitanja u krevetu prije spavanja, u zrakoplovu ili vlaku, na odmoru u planinama ili na plaži. Stoga je potpuno izvjesno da će se, nakon prvotne fascinacije elektronikom, čitatelji na kraju i sami uvjeriti da se u elektronskom obliku mogu na brzinu pročitati samo osnovne informacije i vijesti.

Ali da se u složenijim analizama, tekstovima, reportažama, komentarima ili atraktivnim fotografijama najbolje može uživati samo ako su otisnuti na papiru. Taj prekrasan osjećaj listanja i čitanja novina na papiru nitko i ništa ne može zamijeniti. Ni danas niti 2022.

Izdvajamo