NAJBOLJI HRVATSKI OPG-OVI

MLADI BRAČNI PAR IZ VINKOVACA 'Počelo je kao hobi, a danas proizvodimo 15 tona meda i liniju prirodne kozmetike'

Vlado Kos / HANZA MEDIA

 

Sve je počelo kao hobi u koji su se prije desetak godina upustili Stjepan i Kata Grgić, a danas je proizvodnja meda glavni izvor prihoda njihovu sinu Ivanu i snahi Raheli.

Ovaj mladi bračni par iz Vinkovaca shvatio je prije više od pet godina da se u pčelama i proizvodima koji nastaju njihovim radom krije odličan izvor prihoda koji se uz dodatna ulaganja, kako u sebe i svoja znanja tako i u opremu, može još više financijski oploditi. Stoga su hobi i ljubav prema prirodi i životinjama odlučili pretvoriti u ozbiljan posao koji im je postao preokupacija svih 365 dana u godini.

- Prve dvije košnice nabavio je svekar. Susjed mu ih je ponudio da se malo zabavi u slobodno vrijeme i tako je krenulo, a onda smo s vremenom svi zajedno uvidjeli da je to jako interesantan posao pa smo počeli sve više ulagati - priča nam Rahela Grgić koja je prije pet mjeseci preuzela ulogu nositelja njihova OPG-a kako bi mogli konkurirati na natječajima fondova EU za mlade poljoprivrednike.

HANZA MEDIA
 

Internetska prodaja

Dočekala nas je u njihovu domu u Vinkovcima gdje su u podrumskim prostorijama smjestili punionicu i skladište.

- Evo, jučer sam došla kući, a suprug je ostao u Lonjskom polju gdje smo prije nekoliko mjeseci u selu Kratečko kupili kuću s okućnicom i tamo preselili glavninu od ukupno 200 košnica koje imamo - kaže nam mlada vlasnica OPG-a koji se u proteklih desetak godina profilirao i našao svoje mjesto na tržištu, a da nude kvalitetan med i proizvode od meda, potvrđuju nam brojni pehari, medalje i diplome koji se koče sa zidova i polica u punionici.

Kaže nam gospođa Rahela, nisu sve niti izložili jer nemaju dovoljno mjesta za sve nagrade koje su dobili. Ipak, najveća nagrada su im zadovoljni kupci koji se redovno vraćaju.

- Budući da smo mali OPG, najviše prodajemo po sajmovima i putem interneta te nešto malo u trgovinama zdrave hrane. Sada smo ušli i u internetsku trgovinu “Žuti klik” koji se već pokazao kao dobro rješenje, a kako nam je namjera povećavati proizvodnju, jasno je da nam svaki novi prodajni kanal dobro dođe - iskreno kaže ova Vinkovčanka s fakultetskom diplomom iz pčelarstva, što joj je dodatna prednost koju koristi pri radu s pčelama i u proizvodnji meda.

 

Ljubav prema poslu

- Kao što sam rekla, sve je pokrenuo svekar, ali suprug i ja smo se vrlo brzo u to uključili. Doduše, na početku nešto manje jer smo u vrijeme studija živjeli u Osijeku, ali nakon završetka fakulteta potpuno smo se posvetili ovom poslu. Ja sam tri godine studirala agroekonomiju, a kako smo sve više ulazili u posao s pčelama, odlučila sam promijeniti smjer tako da sam diplomirala lovstvo i pčelarstvo jer sam željela steći i znanstvena znanja za posao koji me cijelu okupirao i zarazio.

Ljubav prema životinjama općenito nosi u sebi još iz djetinjstva, a njezin je ujak uvijek imao pčele pa se uz njega još kao djevojčica osjećala sigurno u tom svijetu. Što je još važnije, postala je zaljubljenik u pčelarstvo tako da joj je odluka suprugovih roditelja da se počnu baviti pčelarstvom došla kao naručena.

- Teško je nekome tko to nikad nije radio objasniti koliko je zanimljivo i uzbudljivo kada čovjek izvrca svoj prvi med. Često se radi danonoćno, osobito kad idemo na sajmove, ali to nam nije problem jer stvarno uživamo u ovom poslu i radimo ono što volimo - istaknula je Rahela.

Obitelj Grgić danas ima oko 200 košnica i proizvode 10 do 15 tona meda godišnje. U njihovoj se ponudi može pronaći praktički sve što ima veze s pčelama i medom.

- Prošle godine imali smo 160 košnica, a sada smo taj broj malo povećali i stavili smo ih u nukleuse pa ćemo poslije zime vidjeti je li bilo uspješno. Proizvodimo desetak vrsta meda, matičnu mliječ, mješavine meda s peludi i propolisom, med s dodacima - cimetom, kurkumom, matičnom mliječi, propolis alkoholni i bezalkoholni, a iz kozmetičke linije mast te njegujuću kremu na bazi pčelinjih proizvoda. Imamo i uzgoj matica, a kao što sam već rekla, nedavno smo kupili i imanje u Lonjskom polju pa su nam sada pčele tamo jer je bolja priroda, s više raslinja, što traži puno manje prihrane pa se pčele bolje razvijaju.

Zadržali smo i dio košnica ovdje u vikend-naselju Zalužje pokraj Vinkovaca pa na neki način testiramo te dvije lokacije, uspoređujemo uzgoj da vidimo gdje će biti bolje - objasnila nam je Rahela Grgić.

HANZA MEDIA
 

Od Iloka do Kostajnice

Istaknula je da su oni seleći pčelari pa se tako tijekom sezone, koja počinje u ožujku i završava u kolovozu, sele od Iloka gdje pčele smještaju zbog lipe do Hrvatske Kostajnice gdje idu na kesten. Mjesta na kojima smještaju košnice najčešće pronalaze sami pa onda šalju zahtjev pašnom povjereniku koji im to odobrava. Uglavnom su to pozicije uz njive, obavezno izvan naseljenog područja, pa njihovim vlasnicima to ne smeta. Štoviše, čak im i pomaže u poboljšanju prinosa, a zanimljivo je da, kako nam je rekla Grgić, Njemačka daje poticaj za smještanje pčelinjih zajednica jer to pospješuje oprašivanje.

- U Hrvatskoj je to uređeno tako da imamo katastar pčelinje paše i pašnog povjerenika koji raspoređuje registrirane pčelare kad mu se jave sa zahtjevom za odlazak na određenu lokaciju, koju najčešće pronalazimo sami i čekamo odobrenje. Pritom se mora paziti da smještaj bude prema pravilima, da košnice nisu blizu ceste, naselja, blizu drugog pčelara... Niz je faktora koji se moraju zadovoljiti, ali to su već uhodana pravila tako da oko toga nema problema.

Naše košnice se nalaze i na kamionu na kojem su fiksirane, ali ih imamo i na kontejneru. Jedna paša u prosjeku traje 10 do 15 dana, nakon čega se med vadi i vrca, a košnice potom selimo na drugu lokaciju kako bi idući med bio čišći - opisala nam je proces koji se prolazi da bi na stolove u domaćinstvima stigao taj prirodni slatki eliksir.

 

Čudna godina

U njihovu se asortimanu nalaze i neizostavni bagrem, cvjetni med, med od uljane repice, suncokreta, amorfe, odnosno kako pojašnjava naša domaćica divljeg bagremca.

- To je ljubičasti cvijet koji se može vidjeti u kanalima, invazivna vrsta koju su Hrvatske šume posadile u Hrvatskoj, a daje jako fin med i pčele je jako vole. Toga, doduše, više ima u Lonjskom polju, dok se u Slavoniji pojavljuje otprilike svakih šest godina. Kad je riječ o količinama po pojedinoj vrsti, ona ovisi o vremenskim uvjetima i razlikuje se od godine do godine. Nekada je bilo puno suncokreta, ali ove godine ga baš i nema. Sad imamo dosta bagrema i cvjetnog, dok su kesten i lipa također slabiji. Bila je malo čudna godina - dodala je naša domaćica.

Sezona selidbe i vrcanja upravo završava i slijede uzimljavanje pčela, liječenje od varoje te eventualno prihranjivanje prema potrebi, a glavnina posla sada prelazi na marketing i prodaju, što također sve rade sami, pri čemu im prema potrebi pomažu i ostali članovi obitelji.

- Ljeti se med slabije prodaje, odnosno prodaja je u svojevrsnoj stagnaciji, a s prvim hladnijim danima kreće jača prodaja. U biti, ljudi ga počnu više koristiti tek kada dođu prve prehlade, a ne baš radi prevencije. No, s obzirom na to da ljeti imamo puno posla oko vrcanja, odgovara nam takav sustav. Sreća je što med nije kvarljiv pa može stajati u teglicama, ali za svaki slučaj imamo i dekristalizatore pa nema straha od kvarenja meda i slabljenja njegove kvalitete - pojasnila nam je gospođa Rahela koja posebno ističe važnost odlaska na područje Lonjskog polja kamo su ih odveli prijatelji iz Pule koji su tamo također kupili kuću.

- Bili smo kod njih u posjetu i jako nam se svidjelo jer obožavamo prirodu. Prvotna je ideja bila da kupimo zemlju, ali ukazala se prilika za kupnju stare drvene posavske kuće pa smo to i učinili. Imanje je veliko i tamo smo preselili glavninu košnica, a ovdje nam je stacionar. Tamo je bolje za pčelarstvo jer su dulje paše i ima više biljaka.

Kod nas u Slavoniji nema tog livadskog bilja, a tamo su ih prepuna polja koja budu poplavljena. Nakon toga dolazi stoka na ispašu čime se cvijeće stalno održava. Ima jako puno vrbe i bršljana i pčelama je puno zdravije. Primjerice, pčele koje imamo u Zalužju već su pokazale da trebaju prihranu, dok onima u Lonjskom polju to zasad ne treba. Tamo su pčele i puno jače i u boljoj su formi jer imaju pašu cijelo vrijeme i više meda, što im odgovara - istaknula je Grgić, najavljujući kako im je plan udvostručiti proizvodnju zbog čega su aplicirali za Mjeru 6.1.1 za mlade poljoprivrednike.

HANZA MEDIA
 

Punionica preko EU

- Natječemo se za 50.000 eura nepovratnih sredstava koje bismo iskoristili za povećanje broja životinja i nabavu opreme. Glavni nam je cilj nabaviti automatsku punionicu jer smo dosegnuli takve količine meda da nam je problem puniti ručno, a dodatno želimo nabaviti još 50 košnica i jedan kontejner.

Potom bismo sami udvostručili taj broj košnica na 100, a to bi nas dovelo i do 30 tona proizvedenog meda godišnje - iznijela je obiteljske planove Rahela Grgić te dodala kako je dugoročni plan kompletnu proizvodnju preseliti u Lonjsko polje, a punionicu u Zalužje gdje za to već imaju pripremljen objekt.

Za kraj je istaknula da su jako zadovoljni time kako funkcionira prodaja preko Žutog klika, koja je “prilično jednostavna, efikasna, brza i sigurna”.

 

Izdvajamo