StoryEditor
PORUKE IZ WASHINGTONA

MMF Vladi: Znatno smanjite poreze i napokon počnite štedjeti

Izvješće MMF-a na prvi je pogled vrlo pohvalno. No, ispod površine krije se cijeli niz preporuka Vladi što tek mora učiniti želi li da Hrvatska izađe iz krize
Zagreb, 190510.Sabor, aktualni sat. Ministar financuja Ivan Suker i Premjerka Jadranka Kosor.Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
 Bruno Konjević / CROPIX

ZAGREB - Vladi je u pregovorima sa sindikatima stigla neočekivana podrška iz Washingtona: izvršni odbor MMF-a u svojem je posljednjem izvještaju preporučio fleksibilizaciju tržišta rada i smanjenje plaća u javnom sektoru, što su i Vladini ciljevi u posljednjim izmjenama Zakona o radu i gospodarskim mjerama.

Na prvi pogled, MMF je jako nahvalio Hrvatsku: vlasti su efikasno reagirale na krizu, pa su očuvale financijsku stabilnost, obuzdale deficit, zadržale povjerenje ulagača i pristup međunarodnim tržištima kapitala.

Cijeli niz preporuka

HNB je pametno vodio monetarnu politiku i osigurao likvidnost banaka, a Vlada je dobro odigrala kad je lani zamrznula plaće i mirovine te povećala poreze.

No, pažljivije čitanje MMF-ova ‘nalaza’ o zdravlju hrvatske ekonomije pokazuje da su pohvale samo uvod u znatno teže štivo: cijeli niz preporuka što još treba učiniti ako se želimo izvući iz krize i dogodine imati rast od 2 posto, inflaciju od 2,7 posto, manju nezaposlenost i niži vanjski dug.

Zajednička crta svih preporuka je da država mora smanjiti poreze i istodobno početi znatno štedjeti. MMF ne navodi koje bi poreze trebalo smanjiti, no moderna ekonomska teorija inzistira na smanjenju poreza koji opterećuju rad jer tako države postaju konkurentnije. U hrvatskome je slučaju riječ ne samo o smanjenju poreza na dohodak, nego i o smanjenju doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Ti se prihodi djelomice mogu nadoknaditi privatizacijom, čiji nastavak MMF preporučuje, baš kao i smanjenje izdataka za mirovine i zdravstvo te kontrolu troškova socijalne pomoći.

‘MMF-ovo je izvješće očekivano’, kaže Branko Grčić, SDP-ov gospodarski strateg i dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu. ‘MMF se uvijek zalaže za neoliberalni koncept čije su teze veća fleksibilnost tržišta rada, revizija socijalnih beneficija, nastavak privatizacije i slično’, nastavlja Grčić. Njega brine što ne vidi kako Ministarstvo financija misli riješiti ozbiljnu krizu na prihodnoj strani proračuna i smanjiti deficit, dakle rezati rashodnu stranu, a da to ne utječe na potrošnju i konkurentnost.

Sve manje trošimo

Grčić je uvjeren da u Hrvatskoj slijedi duga stagnacija ili jako spori oporavak jer pada osobna potrošnje hrvatskih građana, koji će nagodinu, procjenjuje, imati 2,5 do 3 milijarde kuna manje za trošenje.

Kao i puno puta ranije, MMF je i u posljednjem izvješću glavne poslove i odgovornost prebacio na Vladu, koja odgovara za fiskalnu politiku. ‘Ciklično uravnoteženi proračun osigurava nužan politički prostor i održivost duga’, zaključuje MMF u skladu sa svojom funkcijom svjetskog financijskog policajca: pobrinuti se da države budu sposobne vratiti dugove svojim kreditorima. Zbog toga mu je stalo da nam gospodarstvo raste i da budemo konkurentni, jer ćemo tada moći zaraditi da bismo vraćali kredite.

MMF o Hrvatskoj (u brojkama)

2009. 2010. 2011.

Promjena BDP-a (%) -5,8 0 2

Nezaposlenost (udio u radnoj snazi, %) 9,2 9,5 9

Inflacija (%) 2,4 2 2,7

Prihodi proračuna (% BDP-a) 38,7 37,6 37,4

Rashodi proračuna (% BDP-a) 41,9 41,2 41,1

Javni dug (% BDP-a) 35,4 38,2 39,6

Vanjski dug (% BDP-a) 97,4 99,9 98,6

Devizne rezerve (u mlrd eura) 9,365 9,947 9,364

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. lipanj 2020 20:09