KRISTIJAN VLAHOVIČEK

MOLEKULARNI BIOLOG O TEORIJAMA ZAVJERA O CJEPIVU 'Šteta uzrokovana virusom puno je veća od toga što bi se netko na cjepivu mogao obogatiti'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 24.03.2020. u 23:58

screenshot N1

Molekularni biolog Kristijan Vlahoviček sa zagrebačkog PMF-a odgovarao je u programu N1 televizije na pitanja o koronavirusu. Osvrnuo se na jednu od teorija zavjere koje kruže, a koja tvrdi da već postoji cjepivo protiv koronavirusa, no ne pušta ga se u javnost.

Ističe da bi, da cjepivo već postoji, za to javnost već sigurno saznala, a trenutno je šteta uzrokovana virusom puno veća od toga što bi se netko na cjepivu mogao obogatiti, rekao je.

"Živimo u vremenima gdje je razvoj cjepiva jako ubrzan. Da smo prije pet godina vodili ovaj razgovor rekao bih vam da nam treba 10 godina za cjepivo, a sada razgovaramo o roku od godinu dana', pojasnio je Vlahoviček i dodao da svaki lijek i cjepivo mora proći dug put, a taj proces nije moguće ubrzati.

'Ne možete ispitati lijek na ljudima, a to traje i taj proces ne bi trebalo ubrzavati, da ne prođe nešto što bi moglo izazvati veće posljedice nego koristi', rekao je.

Iako već postoje neke supstance koje bi se mogle koristiti kao cjepivo ili lijek za koronavirus, dug je put do provjere i kliničkih testiranja, ali Vlahoviček ističe da je dobra vijest što se već poznati lijekovi testiraju u primjeni na novu bolest.

'To bi moglo drastično ubrzati testiranje jer imate nešto što vam je već poznato', rekao je.

Zbog toga što se virusi često mijenjaju i mutiraju, teško ih je uloviti u stabilnom stanju da bi se razvilo cjepivo. Vlahoviček je objasnio i razliku novog koronavirusa i ranijih SARS-a i MERS-a.

'Sars i Mers nisu zahvatile širu svjetsku populaciju pa su same od sebe zamrle i umanjile potrebu za razvoj cjepiva. Ova je drugačija jer je mnogo infektivnija i zahvaća veću populaciju pa je i pritisak na cjepivo veći', rekao je.

Na pitanje o tome je li ovaj koronavirus koji sada vlada mutirao, Vlahoviček kaže da za to nema znanstvenih potvrda, no sve se pažljivo prati.

'Ova klasa virusa spada u one koji vrlo brzo mutiraju i razmnožavaju se u velikom broju. Međutim, za sada nisu utvrđeni 100 posto dokazi da bi postojao novi soj virusa koji je različit od ishodišnog. Sam po sebi virus ne uzrokuje jako veliku smrtnost, ali može se poigrati s našim imunološkim sustavom i postane agresivan, prejako reagira, pa ljude dovodi u kritično stanje i potrebna im je velika medicinska intervencija koja dugo traje', pojasnio je molekularni biolog s PMF-a za N1 televiziju.

Izdvajamo