Fakultet prometnih znanosti sudjelovao je u izradi izmjena Zakona o cestovnom prometu. Povodom konferencije Jutarnjeg lista “Sigurnost cestovnog prometa”, dekan Fakulteta prof. Tomislav Josip Mlinarić govori o izmjenama zakona, kakvi su Hrvati vozači i što je potrebno mijenjati u prometnom sektoru.
Koji su rezultati Nacionalnog programa o sigurnosti u cestovnom prometu?
- Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske od 2010. godine do danas je djelomično ostvario svoje ciljeve. Iako cilj od 50% smanjenja broja poginulih nije dostignut, značajan pomak ipak je vidljiv. Ako promatramo zemlje u okruženju, onda možemo vidjeti da je Hrvatska negdje u sredini po ostvarivanju učinaka, tj. zacrtanih ciljeva, ovdje poglavito mislim na broj smrtno stradalih. U Dunavskoj regiji primjerice, najbolja je Češka koja je ostvarila i više od 50% smanjenja broja poginulih, dok je najslabije rezultate ostvarila Bosna i Hercegovina u kojoj je proteklih godina stradalo gotovo dvostruko više osoba nego što ih je stradalo deset godina prije.
Koje su glavne stvari koje se moraju popraviti i kako to učiniti?
- Glavne stvari koje treba učiniti su svakako pojačavanje sinergijskog djelovanja na svim područjima sigurnosti cestovnog prometa. Unazad pet godina napravljen je veliki pomak te su Sveučilište u Zagrebu i Fakultet prometnih znanosti sve više uključeni kao partneri u donošenje bitnih odluka koje se tiču sigurnosti prometa. Svakako bih naglasio i projekt EuroRAP koji se provodi na Fakultetu prometnih znanosti u suradnji s HAK-om s ciljem da se djelovanjem na zaštitne elemente ceste smanji težina posljedica i to neovisno o samim uzrocima nesreća. Vjerujem da bi se značajni rezultati mogli ostvariti ulaganjem u cestovnu infrastrukturu kako bi najprometnije ceste zadovoljile najviše standarde sigurnosti neovisno o minimalnim tehničkim standardima. Nadalje treba poticati obnovu voznog parka jer su stara i nesigurna vozila veliki problem za sigurnost na cestama. Također je potrebna edukacija i preventivne mjere usmjerene prema ranjivim korisnicima cestovnog prometa, primarno biciklistima, s obzirom na veliko povećanje bicikala na električni pogon. Također od velike je važnosti i rad sa starijim dobnim skupinama vozača.
_1.png)
Kakvi su Hrvati vozači?
- Na prvu bih vam odgovorio kao i svi drugi iz ovih prostora (iz ovog podneblja). Specifični na svoj način. Naravno, odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan niti se on može i smije temeljiti na mojoj općoj procjeni ili osobnom stavu. Kao znanstvenik i stručnjak u području prometa mišljenja sam da jedan o indikatora procjene kulture vozača, ali i ostalih sudionika u cestovnom prometu, može biti i broj počinjenih prekršaja zbog kojih se događaju najteže prometne nesreće, kao i ostali prekršaji koje je sankcionirala policija. Nažalost, prema tom podatku razvidno je da hrvatski vozači još uvijek na shvaćaju posljedice koje se događaju zbog nepoštivanja pojedinih zakonskih ograničenja i odredbi poput vožnje pod utjecajem alkohola, upotrebe mobitela kada upravljaju vozilom, upravljanja vozilom prije stjecanje prava na upravljanje i sličnih težih ili ostalih prekršaja.
Sudjelovali ste u izradama izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Koja je bila uloga Fakulteta prometnih znanosti?
- Fakultet prometnih znanosti sudjelovao je u izradi izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama prvenstveno s ciljem podizanja postojeće nezadovoljavajuće razine sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj te smanjenja broja smrtno stradalih i ozlijeđenih u prometu, a po čemu se Hrvatska nalazi na začelju Europe. Fakultet je sudjelovao kao savjetodavno tijelo prvenstveno s ciljem analize postojećih dobrih praksi u svijetu. Fakultet smatra da su ove izmjene Zakona privremeno rješenje u svrhu ‘gašenja požara’ trenutnog izrazito nezadovoljavajućeg stanja, a zalažemo se za dugoročnije mjere, preventivne mjere i edukaciju od predškolske dobi.
Koji su bili prijedlozi Fakulteta?
- Prijedlozi Fakulteta su bili puno širi, no neki od njih su ostavljeni za detaljnije analize te će se kroz novoimenovanu radnu skupinu MUP-a za praćenje provođenja zakona raspraviti kod donošenja novog Zakona o sigurnosti prometa. Između ostalog, predložili smo donošenje nacionalne Strategije sigurnosti prometa na cestama, strože kažnjavanje recidivista najtežih prometnih prekršaja (vožnja pod utjecajem alkohola i droga, bijeg s mjesta prometne nesreće, više od 50 km/h od ograničenja u naselju i sl.), izmjene Prekršajnog zakona i dulje važenje prekršajnih bodova za najteže prekršaje, reviziju ograničenja brzine na svim cestama, definiranje namjernog i nenamjernog prolaska kroz crveno svjetlo...
Mislite li da će se rigoroznim kaznama uspjeti disciplinirati hrvatske vozače?
- Kad pogledate trenutno stanje usudio bih se tvrditi da je to zasigurno jedan od mehanizama kako nešto promijeniti na bolje. Pri tome treba istaknuti da učinci svake kazne za prekršaj ili kazneno djelo u cestovnom prometu mogu biti efikasni samo u slučaju da je ista izvjesna i to u onom obliku kako je to i propisano. U isto vrijeme kao predstavnik visokoobrazovne znanstvene ustanove paralelno s prije rečenim mi se zalažemo da preventivne aktivnosti bazirane na znanstveno dokazanim činjenicama i argumentima budu temelj za edukaciju o načinu sudjelovanja u cestovnom prometu.
Bi li trebalo primijeniti i oštrije kazne za strane državljane koji “divljaju” po hrvatskim autocestama?
- Ne oštrije kazne već iste kao i za građane RH. Pri čemu bih se prvenstveno založio za njihovu dosljednu primjenu i provedbu.
Koje dobre prakse iz EU bi trebalo primijeniti u Hrvatskoj?
- Hrvatska bi se trebala oslanjati na pozitivnu praksu skandinavskih zemalja, prvenstveno Švedske i Danske. Prema najnovijim podacima za 2018. godinu, Danska ima 30 smrtno stradalih na milijun stanovnika, a Hrvatska 77 smrtno stradalih na milijun stanovnika. Iza nas su samo Rumunjska, Bugarska i Latvija. Za većinu država u EU broj je ispod 60 na milijun stanovnika.
Koja je uloga Sveučilišta u kreiranju prometne kulture?
- Sveučilište u Zagrebu ima značajnu ulogu u ovom smislu, jer osigurava u punom smislu te riječi interdisciplinarni pristup temi kulture i sigurnosti u prometu. Pri tome Fakultet prometnih znanosti kao vodeća znanstveno-istraživačka i obrazovna institucija na području prometa ima veliku odgovornost. Primarna uloga Fakulteta svakako je promicanje sigurnih oblika vožnje, a tu prvenstveno mislim na oblike prometovanja koji su puno sigurniji od korištenja individualnih motornih vozila. Fakultet prometnih znanosti je kroz izrade brojnih planova urbane mobilnosti ukazivao gradskim upravama i građanstvu na benefite korištenja javnog prijevoza, pješačenja i ostali alternativnih oblika prijevoza. Osim ekoloških, zdravstvenih, gospodarstvenih pozitivnih učinaka, alternativni oblici prijevoza imaju pozitivne učinke na sigurnost cestovnog prometa. Europski gradovi u kojima je stupanj korištenja javnog prijevoza visok, imaju značajno manju stopu smrtnosti na cestama.