Iako je prije samo dva mjeseca najavljeno da građanski odgoj od jeseni ulazi u škole kao zaseban predmet od šestog razreda osnovne škole, od te se ideje odustaje. Pritom i zdravstveni odgoj ostaje na sadašnjih 12 sati u okviru sata razredne zajednice. Pojednostavljeno, ništa od novih predmeta. Izuzetak je najavljeno uvođenje informatike kao obaveznog predmeta, što je moguće realizirati od školske godine 2016./17. Do tada bi trebalo napraviti i kompletnu reviziju svih nastavnih planova i programa za osnovnu, ali i srednju školu, te tiskati nove udžbenike po olakšanim, djeci primjerenim sadržajima.
Najveće iznenađenje je ipak odustajanje od uvođenja građanskog odgoja kao zasebnog predmeta. Donedavni plan bio je kroz srpanj realizirati e-udžbenike za taj predmet.
Samo eksperimentalni
Kako saznajemo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, nova je ideja produžiti eksperimentalnu provedbu građanskog odgoja u školama. S obzirom na to da se građanski odgoj već dvije godine provodi eksperimentalno, to će značiti treću godinu takve provedbe. Ministar još nije donio službenu odluku, no o tome se ozbiljno razgovara.
Ovakvom bi odlukom promijenio u potpunosti koncept svog prethodnika Željka Jovnovića. Bivši je ministar prije samo dva mjeseca najavio da će građanski odgoj od nove školske godine biti obavezan nastavni predmet za učenike šestog razreda, odnosno da će se za ostale razrede osnovne te prva dva srednje teme biti obrađivane u sklopu drugih nastavnih predmeta. - Drugim riječima, učenici koji ove godine upisuju 6. razred kroz pet godina imat će 175 sati nastave građanskoga odgoja, po čemu će Hrvatska biti u samom vrhu Europe - izjavio je u travnju Jovanovć.
Šokirani obrazloženjem
Glavni razlog za odustajanje od građanskoga odgoja kao predmeta pomalo je nevjerojatan: tek se nedavno shvatilo da ne postoji zakonsko uporište za uvođenje novih sadržaja u nastavu, jer su satnice sedmih i osmih razreda - u kojima su se sadržaji eksperimentalno provodili - popunjene do maksimuma. Tada se odlučilo uvesti građanski u šeste razrede, no na koncu se i od tog odustaje jer u šestim razredima nije niti bilo eksperimentalne provedbe!
Ovakvim razvojem situacije razočarana je dugogodišnja ekspertica za ovo područje Vedrana Spajić Vrkaš s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koordinatorica eksperimentalne provedbe kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja te koautorica nastavnoga plana i programa.
- Beskrajno sam razočarana jer vidim da ne postoji politička volja za konačnu odluku, već se nude polovična rješenja - kaže Vedrana Spajić Vrkaš, koja se pribojava da od građanskoga odgoja neće biti ništa. Hrvatska će, kaže, ostati jedina zemlja koja nema građanski odgoj.
Bačenih 20 godina
Povjerenstvo za kurikulum građanskoga odgoja na današnjemu sastanku planira donijeti čvrste stavove i uputiti ih ministru Mornaru. - Najmanje na što pristajemo jest da se predmet eksperimentalno uvede od jeseni u šeste razrede. Godinu nakon toga trebaju ga slušati i sedmi i osmi te prvi i drugi razredi svih srednjih škola. Pripremamo se na to 20 godina, neka se napokon uvede u u škole - kaže Vedrana Vrkaš.
Razlog za odustajanje od novoga predmeta ona vidi i u pritisku konzervativnih udruga Vigilare i U ime obitelji. Njihove su temeljne zamjerke na program građanskoga odgoja što se u njemu ne spominje domoljublje, upitna im je rodna ideologija, a zamjeraju i što su program kreirale nevladine udruge. - To apsolutno nije istina, udruge nikada nisu vodile, one su bile samo suradnici na programu. Što se tiče domoljublja, mogu samo reći da spadam među one istraživače koji ne koriste riječi s ispraznim konceptom - kaže Vedrana Vrkaš. Prava osoba različitih seksualnih orijentacija, objašnjava Vrkaš, u programu građanskoga odgoja svrstana su pod poglavlje prava društveno osjetljivih grupa. - Ako to nekome smeta, onda ja kao netko tko se građanskim odgojem bavi više od 20 godina doista više nemam što reći u Hrvatskoj - kaže Vedrana Vrkaš. Po njezinu mišljenju, udruge koje zamjeraju koncept zdravstvenoga i građanskoga odgoja zalažu se za zastarjeli koncept građanstva kao dužnosti.
Za njih je, objašnjava, koncept građanstva biti poslušan i pristojan, lijepo se ponašati u javnosti. Pritom ne žele prihvatiti da je građanstvo vezano uz kontrolu vlasti.
Potrošen novac
- Oni traže da mi njegujemo moralno biće izvan političkog konteksta. Ono koje će vjerovati u vladu i biti poslušno. Nemaš ti tu u što vjerovati, ti se trebaš osnažiti znanjima i vještinama da kontroliraš vladu i pozivaš je na odgovornost! Formirali ste ovu zemlju na temelju volje građana, na temelju volje tih građana ušli ste u Europsku uniju. No ti građani nemaju pojma da su građani! I zato jesmo kao narod emocionalno utučeni i nismo motivirani ni za što - smatra profesorica sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zamjera bivšim vladama što su utukle značajna sredstva za reforme koje nisu provedene.
Jedna od njih je pokušaj rasterećenja gradiva HNOS-a, za koji je Hrvatska od Svjetske banke izvukla pet milijuna dolara. - Zašto nitko ne govori o tome? Za građanski odgoj svih ovih godina nije izdvojena niti kuna - tvrdi profesorica Vrkaš.
Koautorica građanskog odgoja: ‘Ovo je ludilo, selim se iz Hrvatske’
Nezadovoljna općom klimom u Hrvatskoj, profesorica Vedrana Spajić Vrkaš kaže da ozbiljno razmišlja o odlasku: - Ovo je ludilo.
Osjećam da sam svoju karijeru kao istraživač pogrešno utukla utoliko jer sam vjerovala da se nešto može promijeniti. Ako donesem odluku o odlasku, shvatit ću je kao konačnu pobjedu konzervativnih snaga u Hrvatskoj.