“Danas smo dogovorili dinamiku posjeta na visokoj razini koji će uslijediti tijekom ove i iduće godine”, rekao je Davor Ivo Stier u Moskvi nakon susreta sa svojim kolegom Sergejem Lavrovom.
Iako šef hrvatske diplomacije nije konkretno rekao koji se sve posjeti planiraju, Jutarnji neslužbeno doznaje da postoji želja ruske strane da hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dođe u posjet Ruskoj Federaciji čim se za to steknu uvjeti, a nije isključeno i da hrvatska strana pozove Vladimira Putina u posjet Hrvatskoj.
Uskoro bi dvije države, za vrijeme posjeta na visokoj razini, mogle potpisati ugovor o kulturnoj suradnji, dodatni protokol o diplomatskim misijama kojim bi se riješilo pitanje zgrade ruskoga veleposlanstva u Zagrebu, protokol o suradnji na planu unutarnjih poslova te suradnje EU i Rusije. U lipnju će u Sankt Peterburgu biti organiziran i gospodarski forum, a za lipanj se priprema i posjet Moskvi dr. Mire Kovača, predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku.
Suradnja
Izražavajući zadovoljstvo što je Stier u Moskvi, ruski ministar vanjskih poslova Lavrov rekao je da ne vidi nikakvu političku pozadinu situacije s hrvatskom kompanijom Agrokor. “Danas smo, između ostalog, razgovarali o tom pitanju, koje se odnosi na našu gospodarsku i investicijsku suradnju. Vidimo dobre izglede za suradnju naših odgovarajućih institucija u bankarskom sektoru. Kao što se zna, Sberbank i VTB dio su odbora povjeritelja Agrokora. Naravno, uzimajući u obzir probleme s kojima se ova kompanija suočava, naši su bankari zainteresirani za poboljšanje te strukture. Danas smo se dotakli toga, između ostalog i smislu pravnog okvira koji postoji u Hrvatskoj. Siguran sam da to pitanje trebaju rješavati direktni sudionici”, rekao je Lavrov, koji smatra da je “politički aspekt samo jedan - mi ćemo podržati rješenje koje će zadovoljiti naše banke i Agrokor”.
Prije susreta dvojice ministara stigla je i informacija iz Sberbanka da su stvorene sve nužne rezerve za kredite Agrokoru i da se ne planira prodaja duga te je izražena nada da će Agrokor uspjeti konsolidirati financijsku situaciju.
Davor Ivo Stier izrazio je zadovoljstvo što je i u razgovoru u Moskvi potvrđeno da ruska strana “jako dobro razumije ono što čini Vlada Hrvatske s ciljem stabilizacije tog važnog koncerna koji ima sistemsku važnost za hrvatsko gospodarstvo”.
Nakon punih 11 godina održan je posjet jednog hrvatskog ministra vanjskih poslova Moskvi, što ukazuje da su odnosi između dviju država na diplomatskom planu bili zapušteni. “Danas smo otvorili novu fazu u odnosima između dviju zemalja”, rekao je Stier i izrazio zadovoljstvo što je to ujedno prilika da se obilježi 25 godina uspostave diplomatskih odnosa.
Međuvladine komisije
“Posjet smo pripremali dugo i bio je predmet dogovora na margini Münchenske konferencije, kada se kolega Lavrov susreo i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.” Za hrvatsku stranu vrlo je važno što je za ranu jesen dogovoren sastanak međuvladine komisije za suradnju Hrvatske i Ruske Federacije, koju će s naše strane voditi potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Jedna radna skupina već se u travnju sastala u Zagrebu, a 12. i 20. lipnja sastat će se članovi još dviju radnih skupina. “Dobro pripremamo tu sjednicu međuvladine komisije koja se zadnji put sastala 2010. godine. Na taj način intenziviramo suradnju na gospodarskom planu.”
Dvojica ministara na ručku koji je Lavrov priredio za hrvatske goste razgovarali su i o europskim temama, kao i onim sigurnosnim, posebno nakon novog terorističkog napada u Britaniji. Stier je naglasio da Hrvatska oko svih tih tema nastupa kao članica EU i euroatlantske zajednice, ali joj je jako stalo do dijaloga s Rusijom. “Ruska Federacija je važan čimbenik za promicanje mira i stabilnosti na jugoistoku Europe, što je tradicionalno bilo tako, a i danas je. Zato smo na razgovoru s kolegom Lavrovom analizirali i situaciju u BiH.” Razgovaralo se i o plinifikaciji rafinerije u Bosanskom Brodu, a Sergej Lavrov je rekao da taj problem nije od jučer te da postoji želja ruske strane da se riješi na način koji će biti najefikasniji na ekonomskom planu i što se tiče opskrbe regije plinom. “Uvjereni smo da se taj problem može riješiti, a konkretni oblici plinifikacije bit će pronađeni u izravnom dijalogu uz sudjelovanje Republike Srpske i središnje vlasti u BiH.”
Kada je riječ o stanju u BiH, zajednički je konstatirano da je temelj mira i stabilnosti poštovanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, kao i svih građana BiH. “Zauzeli smo se i za zaštitu prava vjerskih manjina koje su progonjene, prije svega kršćana koji su prošle godine bili progonjeni u svijetu”, rekao je Stier, a Lavrov je potvrdio stav Moskve o privrženosti dosljednog provođenja Daytonskog sporazuma.