Sveobuhvatna reorganizacija pravosuđa jedna je od glavnih zadaća koje Most želi provesti tijekom mandata ove Vlade. U prvih godinu i pol dana mandata Ministarstvo pravosuđa, kojem je na čelu Ante Šprlje, sudac imenovan na ministarsku dužnost iz kvote Mosta, planira donošenje čak deset sasvim novih zakona te izmjenu još nekoliko zakona koji reguliraju rad sudova, Državnog odvjetništva, javnog bilježništva, postupak ulaska u sudačku profesiju i napredovanja u njoj.
Već iduće, 2017. godine planiraju donijeti čak devet novih zakona koji osiguravaju pretpostavke za reorganizaciju pravosuđa.
Ključne izmjene
Četiri ključna organizacijska zakona - Zakon o sudovima, Zakon o Državnom odvjetništvu, Zakon o Državnom sudbenom vijeću i Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću - bit će pušteni u javnu raspravu za desetak dana, početkom siječnja, a već krajem zime planiraju ih uputiti na Vladu i Sabor.
Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin objasnila nam je da paket pripremljenih zakona donosi čitav niz novina. Novim Zakonom o sudovima uz ostalo mijenja se postojeći način ocjenjivanja rada sudaca - predlaže se ukidanje sudačkih vijeća koja prate ispunjavaju li suci normu i ocjenjuje njihov rad, a taj bi posao trebalo obavljati Državno sudbeno vijeće. Time će se, uvjereni su u Ministarstvu, pojednostaviti i učiniti pravičnijim postupak ocjenjivanja rada sudaca. Novim Zakonom o sudovima predviđeno je i osnivanje posebnog etičkog povjerenstva za suce, kao i uvođenje ravnatelja pravosudne uprave. Ravnatelji su zamišljeni kao menadžeri koji će biti nadležni za više sudova na određenom teritoriju, a cilj im je racionalizirati upravljanje materijalnim resursima pravosuđa i rasteretiti od te vrste poslova predsjednike sudova. Tim su zakonom predviđene i promjene u unutarnjem ustrojstvu Vrhovnog suda, a predsjednika Vrhovnog suda moglo bi se birati samo iz redova sudaca toga suda.
I novi Zakon o DSV-u donosi čitav niz novina, a jedna od njih zasigurno neće izazvati osobito oduševljenje među članovima toga tijela: zbog neprekidnih pritužbi sudaca na intervjue koje DSV vodi s kandidatima za suce, a za koje kandidat može dobit od 0 do 30 bodova, predviđeno je snimanje razgovora s kandidatima i objava snimki intervjua na stranicama DSV-a. U Ministarstvu tvrde da su već osigurali uvjete za snimanje razgovora. Funkcije predsjednika DSV-a i njegova zamjenika bi se profesionalizirale (sada u smanjenom obimu i dalje rade sudačke poslove). Novost koja neće oduševiti suce je odredba o objavi sudačkih imovinskih kartica na internetu, što bi značilo da bi bile dostupne na jednak način kao i imovinske kartice državnih dužnosnika.
Novosti u DORH-u
Novim Zakonom o Državnom odvjetništvu preciznije je razrađen postupak izbora i smjene glavnog odvjetnika, a predviđeno je ograničenje izbora istoga državnog odvjetnika na najviše dva mandata. U Ministarstvu su odlučili da se način izbora i rada Državnoodvjetničkog vijeća, koji je sada reguliran zakonom o Državnom odvjetništvu, izdvoji u poseban Zakon o DOV-u.
Već u prvom kvartalu iduće godine Ministarstvo planira Vladi uputiti i nacrt novog Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima te prijedlog novog Zakona o pravosudnom ispitu. Ta je materija sada uređena jednim zakonom. Kako već više od pet godine u sudove i državna odvjetništva nije primljen niti jedan vježbenik, u Ministarstvu pravosuđa nam je potvrđeno da su u 2017. predvidjeli primanje 45 pravosudnih vježbenika.
U drugoj fazi, koja prema ambicioznom planu Šprljina ministarstva treba početi već u drugom kvartalu 2017., na javnu raspravu uputit će se još tri zakonska prijedloga: Zakon o javnom bilježništvu, Zakon o stalnim sudskim vještacima, procjeniteljima i tumačima te Zakon o područjima i sjedištima sudova i državnih odvjetništava.
Prvi se put u Hrvatskoj rad sudskih vještaka uređuje zakonom (sada je uređen pravilnikom), a namjera mu je unijeti više reda i transparentnosti u registar i metode rada ovlaštenih sudskih vještaka. Posebno je, međutim, zanimljiv, novi Zakon o područjima i sjedištima sudova, jer se njime planiraju dalekosežni zahvati u daljnju reorganizaciju cjelokupnog prvostupanjskog i drugostupanjskog sudovanja.
Novi ustroj sudova
Kako su mjere poput naplate polovice prekršajne kazne na mjestu prekršaja dovele do drastičnog smanjenja priliva predmeta na prekršajnim sudovima, njih se planira pripojiti mreži općinskih sudova. Državna tajnica Maja Grubišin rekla nam je da će u reorganizaciji mreže prvostupanjskog i drugostupanjskog sudovanja biti potrebno osigurati istu visinu plaća sudaca koji rade na sudovima prvog stupnja, a to znači da bi se plaće općinskih sudaca trebale izjednačiti s plaćama sudaca trgovačkih i upravnih sudova prvog stupnja. - Općinski parnični suci obavljaju ogroman posao, najopterećeniji su u sustavu, a imaju oko tisuću kuna manju plaću od upravnih ili trgovačkih sudaca prvog stupnja - ističe Maja Grubišin i kaže da se to se treba promijeniti. Zanimljivo je, međutim, da u Šprljinu zakonskom paketu nema preciznog roka za uspostavu Visokog kaznenog suda, koji snažno gura HDZ, kao ni projekcije koliko bi sudaca i sudskih službenika zapošljavao niti koliko bi koštao.
U trećoj fazi, tj. u zadnjem kvartalu iduće godine i prvom kvartalu 2018. Ministarstvo pravosuđa planira donošenje novog Zakona o Pravosudnoj akademiji te izmjene ili donošenje posve novih zakona o plaćama sudaca, sudskim pristojbama i Odvjetništvu. - Reorganizacija pravosuđa dolazi od Mostova dijela koalicije i silno ćemo se boriti da ona prođe - kažu nam u Ministarstvu pravosuđa.
Jesu li u HDZ-u upoznati s Mostovim konceptom reorganizacije pravosuđa i zakonodavnim tsunamijem te što misle o njemu? - Ne, ne znam ništa o tome - glasio je odgovor koji smo dobili od nekolicine istaknutih HDZ-ovaca koji se bave područjem pravosuđa pa nam se činilo logičnim da su čuli za navedene promjene.