Most nezavisnih lista ove je subote u Osijeku predstavio svoj paket prijedloga za poboljšanje života hrvatskih građana te zaustavljanje iseljavanja pod nazivom "Pokret ostanka" koji proteklih tjedana predstavljaju po gradovima diljem Hrvatske, a u središtu osječke konvencije bila je poljoprivreda i problemi s kojima se suočavaju tamošnji poljoprivrednici.
Nezavisni saborski zastupnik u Klubu Mosta Tomislav Žagar upozorio je kako su neki od najvećih problema rascjepkanost zemljišta, veliko povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda, pad proizvodnje i težak plasman proizvoda na tržište.
"Da bi se situacija poboljšala treba bolje organizirati raspolaganje i kontrolu zemljišta. Natječaji za zemljište moraju biti transparentni i dostupni svima. Nedopustivo je da netko ima u zakupu 400 hektara zemljišta koje ne obrađuje nego ga daje u podzakup. Nužno je povezivanje i udruživanje poljoprivrednika radi lakšeg plasmana proizvoda na tržište. Treba osigurati i program zajmova za mlade poljoprivrednike kako bi mladi ostajali u svojim mjestima. Također treba ulagati u nove tehnologije uz pomoć sredstava iz Europske unije", rekao je Žagar.
Dok se te stvari ne promjene, i dalje ćemo imati depopulaciju, neujednačen regionalni razvoj, nezaposlenost i iseljavanje mladih sa ruralnih područja, naglasio je Žagar.
Predsjednik stanke Božo Petrov je rekao kako na konvenciji predstavljaju zakonske inicijative kojima je cilj zaustaviti odljev stanovništva i postići da se oni koji su otišli vrate.
"Treba nam učinkovitija javna uprava i transparentnije pravosuđe, a povrh svega toga kvalitetniji okvir za poduzetnike iz razloga što će ljudi ostati u Hrvatskoj ako im ponudite kvalitetnije radno mjesto. Nužne su i jake demografske mjere koje će pomoći obiteljima. To su stvari s kojima se cijela Hrvatska treba baviti", rekao je Petrov.
Petrov o Agrokoru: Među vladajućima postojao razlog za tišinu oko svega
Na pitanje novinara vezano za rad Vlade premijera Andreja Plenkovića i aktualnih događanja oko Agrokora, Petrov je podsjetio kako da je Most još prije godinu dana predlagao drugačiji model refinanciranja i restrukturiranja.
"No, očito je među vladajućima postojao razlog za tišinu oko svega što se događa. Vidimo kako su stvari završile, donijeli su odluku i o lešinarskim fondovima, i o savjetničkim plaćama, a predsjednik Vlade šuti. Smatram da je on najodgovornija osoba jer daje mogućnost ministrima i potpredsjednicima Vlade da djeluju. Nema smisla da šuti dvadeset dana. Ako je pogriješio, onda to treba priznati i objasniti način na koji će se raditi dalje. Mi smo davali prijedlog na tri povjerenika čime se pojačava transparentnost, predlagali smo i model restrukturiranja da se ne stvara neki novi Agrokor kao što se sada događa", rekao je Petrov.
Odgovarajući na pitanje kako komentira činjenicu da je Hrvatskoj ipak podignut kreditni rejting početkom godine, Petrov je odgovorio kako bi se rejting značajno poboljšao da je Vlada bila aktivnija i brže donosila odluke usmjerene prema razvoju poduzetništva i kvalitetnim mjerama u gospodarstvu.
"Ono što se događa sada, taj rast BDP-a više je, nažalost, rezultat onoga što se događa na europskom tržištu i vanjskih utjecaja. Očekujem da konačno počnemo raditi u interesu Hrvatske i njezinih građana", rekao je Petrov.