PROSVJEDNA NOTA

MUSLIMANI IZ BOSNE I HERCEGOVINE SE ŽALILI PAPI 'Zašto su dužnosnici Katoličke Crkve dočekali ratnog zločinca?'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 13.06.2014. u 14:11

Ranko Šuvar / CROPIX

SARAJEVO - Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini izrazila je zaprepaštenje sudjelovanjem predstavnika Katoličke Crkve u dočeku bivšeg dužnosnika HR Herceg-Bosne Darija Kordića koji je odslužio zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina počinjenih nad bošnjačkim civilima te je zbog toga uputila prosvjednu notu Svetoj Stolici.

Kako su u petak priopćili iz ureda reis-ul-uleme Huseina efendija Kavazovića, prosvjedna nota je zbog dočeka "osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića kojega su organizirali određeni visoki dužnosnici Katoličke Crkve"' upućena Apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu.

Kako se navodi, u prosvjednoj noti izraženo je "zaprepaštenje Islamske zajednice ovakvim postupkom visokih dužnosnika Katoličke Crkve i traži objašnjenje takvog postupka".

Na dočeku Darija Kordića proteklog petka, uz ostale, sudjelovali su i predstavnici Katoličke Crkve, a sisački biskup Vlado Košić u jednom je trenutku poveo kratku molitvu.

Dario Kordić (54) bio je potpredsjednik i član predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te jedno vrijeme i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).

Zbog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima, u kojima je 1993. ubijeno 116 bošnjačkih civila u napadu postrojbi HVO-a, kao i bošnjačko-hrvatskog sukoba u središnjoj Bosni, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine. Proglašen je krivim za poticanje i naređivanje sistematskih napada na civile i protupravnih zatočavanja u nizu drugih mjesta srednje Bosne, među kojima u Busovači i na području Kiseljaka.

Kaznu je izdržavao u austrijskom zatvoru Karlau kod Graza u što mu je uračunat boravak u haškom pritvoru od dobrovoljne predaje 1997. godine. Pušten je na slobodu po odluci Haaškoga suda nakon što je odslužio dvije trećine kazne.

Izdvajamo