Istočnu Hrvatsku zadnjih dana trese prava naftna groznica. I doslovno i preneseno. Kanadska naftna kompanija Vermilion, koja je s Vladom RH prije dvije godine potpisala ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika u četiri istražna polja na području Slavonije i Baranje, prije tjedan dana počela je s radovima na istraživanju, odnosno 2D seizmičkom snimanju potencijalnih izvora nafte i plina u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Konkretnije, na područjima gradova Vukovar i Vinkovci te još devet općina, i to pretežno onih koje gravitiraju već postojećem crpilištu u Đeletovcima.
Riječ je o 2573 četvorna kilometra prostora. No, dolazak velikih strojeva i kamiona mađarske podružnice američke tvrtke AGS, koju je angažirao Vermilion i specijalizirana je i opremljena za poslove ove vrste koji su odjednom počeli ulaziti u slavonska polja, bilo da su na njima tek zasijane ratarske kulture, bilo da je pšenica već dobro izniknula, uzbunio je dio vlasnika oranica.
Vožnje poljem
- Pojavili su se prije 3-4 dana, konkretno na mojih sedam parcela. Prvo su razvukli kablove, a onda jedna vožnja, druga, treća kamionima i tim strojevima... Prvo sam mislio zvati policiju, a onda sam čuo o čemu se radi iako nisam zbog toga nimalo sretan. Štoviše, smatram da je nedopustivo ući u nečiji posjed a da se ne pita vlasnika. Valjda je red da me netko obavijesti o ulasku na moju zemlju, u moje usjeve - nezadovoljan je Zlatko Šmituc iz Orolika, na čijem su polju suncokreta razvučeni kablovi kao prethodnica strojeva, a već ima štetu na pšenici, soji, suncokretu... Istina, Vermilion će svu štetu ratarima nadoknaditi. Čak i više od realne štete. No, problem je u tome što je puno poljoprivrednika za to doznalo tek nakon što im je iza strojeva ostao trag polegnutih i uništenih kultura. Šmituc ističe da ne bi pristao da je mogao birati, unatoč odšteti, jer drži da će od vibracija i “vagaša” imati i indirektnu štetu. Neobična je slika slavonskih polja u okolici Orolika. Po njima su razvučeni kilometarski kablovi, koji su preko cesta premošteni stupcima, a po njivama se umjesto traktora voze kamioni i specijalni strojevi.
Zlatko Šmituc
Promatraju i šute
Šmitucovi sumještani Stevan Martić i Branko Macura se, pak, ne bune previše.
- Došli su nam u četvrtak, nakon što su završili posao, predali formulare koje trebamo ispuniti i do srpnja bismo trebali dobiti odštetu. Zahvatili su širinu od 2,70 metara, a plaćaju za 4 metra, pri čemu priznaju 8 tona pšenice po hektaru, 4 tone suncokreta... Imaju točno izmjereno koliku su površinu zahvatili i tako će platiti. Nije to uopće loše, a mi svejedno to nismo mogli spriječiti - rekli su nam Martić i Macura.
Problem je očito nastao u komunikaciji. Naime, iz Vermiliona su još u veljači na sastanku održanom u Vukovarsko-srijemskoj županiji sve gradonačelnike i načelnike izvijestili da će ovog proljeća početi s radovima, a isto su učinili i posebno u svakoj općini prije nego što su počeli s radom. No, čini se da neke općinske vlasti nisu odradile svoj dio posla i o tome informirale svoje mještane. Zdravko Zvonarić, načelnik Općine Tompojevci, kaže nam da kod njih nema nezadovoljnih ratara.
- Sve smo naše sumještane obavijestili i svi su znali što će se raditi. Neki su čak sa zanimanjem pratili što se događa i ispitivali ljude iz Vermiliona jesu li na njihovoj njivi otkrili naftu - rekao nam je Zvonarić.
Tragovi vozila u polju nastali su prije tjedan dana, kada je kanadska naftna kompanija Vermilion počela s radovima na istraživanju, odnosno 2D seizmičkom snimanju potencijalnih izvora nafte i plina u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tvrtka će obeštetiti vlasnike njiva zbog štete na usjevima
Iz Vermiliona su nas izvijestili da će s radovima završiti do 15. svibnja, pri čemu će obuhvatiti oko 0,65 km2 zemljišta na otprilike 1000 katastarskih čestica.
“Preko agrikulturnih površina i livada koriste se vibratori - ekološki najprihvatljiviji izvor seizmičkog vala. U predjelu koji je za vibratore neprohodan (npr. šume) kao izvor seizmičkog vala koristi se eksploziv koji se postavlja u rupe dubine 5 m na razmaku od 20 m. Vlasnici-posjednici zemljišta obaviješteni su pojedinačno i dobivena je njihova usmena suglasnost, a na javnim mjestima su izvješeni informativni oglasi i podijeljene informativne knjižice. Nadoknada štete će se obaviti po istom postupku kao što smo to obavili u slučaju 2D Pleternica u 2017. godini. Svim vlasnicima-posjednicima će biti nadoknađena šteta na temelju visine nadoknade za svaku od oštećenih kultura. Nagodbu će potpisati i predstavnici lokalne zajednice”, stoji u odgovoru koji potpisuje Bryan Sralla, izvršni direktor za srednju i istočnu Europu Vermilion Energyja. Inače, u Pleternici je taj posao prošao bez ikakvih “repova”.
Puno veći problem, pak, pojavio se sa šumama. Istraživački strojevi, naime, zahvaćaju i 21 lovište u našoj najistočnijoj županiji, a do sada su održana čak tri sastanka s predstavnicima lovačkih udruga, ali dogovor o visini odštete nije postignut.
Šteta u lovištima
- Oni nisu svjesni koliko štetu čine u lovištima jer je ovo najnezgodniji dio godine s obzirom na to da se sada kote i divljač i ptice. Oni ulaze s tim teškim “topovima”, buše, miniraju... i htjeli bi da to prođe za nešto “siće”, a mi to ne možemo dopustiti jer ćemo na više godina ostati bez podmlatka. Nude 10-12 tisuća kuna po lovištu, a to nije realno. Pa, naš srnjak u odstrjelu vrijedi 2000 eura, a jelen i do 30.000 eura. Znamo da su u nekim drugim županijama odradili tri lovišta i plaćali i do 300.000 kuna. Mi tražimo 200.000 kuna za lovište koje ima jelene, a za ono koje nema 150.000 kuna - poručio je Mirko Bošnjak, predsjednik Lovačkog saveza Vukovarsko-srijemske županije. Neslužbeno, problem je u tome što ovakve vrste naknada nisu zakonski regulirane, ali iz Vermiliona vjeruju da će u suradnji s udrugama i Ministarstvom pronaći rješenje na obostrano zadovoljstvo.
INA plaća 400 kuna za četvorni kilometar istražne površine
Ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu sklopljeni su na 30 godina za pet istražnih područja na kojima se nalazi 187 gradova i općina koji od toga već imaju lijepu financijsku dobit. Naime, Ina koja ima istražni prostor Drava-02, te Vermilion za četiri prostora - Drava-04, Sava-08, Sava-09 i Sava-10, plaćaju gradovima i općinama financijsku naknadu. I to 400 kuna po km2 kao naknadu za površinu istražnog prostora, što će trajati prvih pet godina, dakle do 2021., a nakon toga, ako se uđe u eksploataciju, lokalni proračuni bit će bogatiji za dodatnih 4000 kuna po km2 godišnje u sljedećih 25 godina. Kompanije su također u državni proračun uplatile 10 milijuna kuna naknade za potpisivanje ugovora. Ako istraživanja donesu očekivani rezultat, računa se da bi državni proračun mogao biti bogatiji za 3,4 do 6,8 milijardi kuna godišnje.