U pokušaju da Hrvatsku učini atraktivnijom i privuče strane ulagače, u Vladi razmišljaju i o modelu tzv. flat tax ratea ili jedinstvene stope poreza, sustava koji se u više zemalja regije pokazao prilično uspješnim.
Baltičke zemlje
To bi značilo da se sadašnje stope poreza na dobit od 20 posto i osobnog dohotka od 12, 25 i 40 posto svedu na jedinstvenu stopu. U nekim zemljama objedinjavanje je uključivalo i PDV, koji je u Hrvatskoj 25 posto.
- To je ideja o kojoj razmišljamo kao jednom od mogućih modela za poreznu reformu. Ali, budemo li o tome ozbiljno razmišljali, moramo napraviti izračune i vidjeti kakve bi to imalo efekte na proračun. Cilj nam je povećati investicije i uzet ćemo u obzir svaku ekonomski razumnu mjeru koja tome može dati poticaj - izjavio je visoki izvor Vlade za Jutarnji list, uz jasnu ogradu.
Svejedno, to zvuči to kao prilično revolucionarna ideja, s obzirom na promjene koje iziskuje, pogotovo u trenutku kada prihodi padaju, a inspektori neumorno pečate objekte poreznih dužnika. Bez obzira na to hoće li se Vlada odvažiti na još jednu poreznu reformu , činjenica jest da je uvođenje jedinstvene porezne stope koncept koji je “izašao iz mode”. Neke zemlje, poput Slovačke i Češke, odustale su od flat tax ratea u vrijeme krize.
No, baltičke zemlje, pioniri tog modela, ostale su mu vjerne unatoč žestini krize koja ih je pogodila. Sredinom devedesetih godina one su pokrenule uvođenje jednostavnog poreznog sustava, ponajprije zato što su željele privući strane ulagače i potaknuti rast ekonomije. Od tada su dodatno smanjile stope oporezivanja i u EU danas slove za zemlje koje uživaju najmanje porezno opterećenje (u Latviji iznosi 26 posto BDP-a dok u mnogim zemljama premašuje 40 posto).
Udar na bogate
Ekonomski bum koji je uslijedio u baltičkim zemljama impresionirao je mnoge, pa su flat tax počele uvoditi i druge zemlje, uključujući Rusiju (13 posto), Slovačku (19 posto), Rumunjsku (16 posto), Srbiju (14 posto)... U najstojanju da ga prikažu što atraktivnijim, zemlje su se hvalile da im je flat tax donio pojednostavljenje poreznog sustava, povećanje ulaganja, izvoza, zapošljavanja, prihoda, kao i da je smanjio sivu ekonomiju.
U vrijeme krize, međutim, postali su važni drugi argumenti: mnogi su se počeli žaliti da sustav nije pravedan jer svi plaćaju istu stopu poreza bez obzira na bogatstvo. K tome, svima su pala strana ulaganja, bez obzira na porezni sustav. Tako je Slovačka u prosincu prošle godine odlučila napustiti svoj zaštiti znak “19 posto poreza za sve” i uvela višu stopu poreza za bogate, političare i kompanije.
Koalicija lijevog centra premijera Roberta Fica odlučila je uvesti porez od 23 posto za kompanije, a oni koji mjesečno zarađuju više od 3300 eura moraju platiti porez na dohodak od 25 posto. Vlada pokušava naći način kako proračunski deficit od 4,6 posto BDP-a svesti na razinu ispod tri posto, koliko iznosi limit u eurozoni. Flat rate napustila je i Češka, a tom mišlju bavi se i Bugarska.
Kakav je efekt na ekonomije zemalja imalo uvođenje flat taxa, pitanje je kojim su se bavila mnoga istraživanja. No, nema baš nekog jednoznačnog odgovora jer su mnoge zemlje istodobno uvodile i druge ekonomske refome.
Glavna je prednost jedinstvene stope poreza u tranzicijskim zemljama njegova jednostavnost, zaključuje Deena Greenberg u radu “The Flat Tax: An Examination of the Baltic States”. Za razliku od razvijenih zemalja, one često nemaju toliko razvijen porezni aparat da bi mogle imati kompleksan sustav oporezivanja. S obzirom na ta saznanja, čini se da flat tax ima više marketinški učinak i postavlja se pitanje koliko ima smisla danas ga zagovarati u Hrvatskoj.
Što s rashodima
Ta je ideja bila aktualna još 2006. godine, kada su je pokušali nametnuti poslodavci. No, uslijedile su brojne kritike, prije svega da se pogoduje interesima krupnog kapitala, i brzo je zaboravljen. Teško je vjerovati da bi danas bolje prošao pokušaj oporezivanja dohotka nekog bankara ili menadžera po stopi od 20 posto, kao i svima drugima.
Međutim, kada se Hrvatska uspoređuje s drugim zemljama, očito je da ima više poreze. Ako želi biti konkurentna, dovoljno je samo sniziti neke stope. Za takvo nešto, naravno, treba smanjiti i rashode. A tu ideju, čini se, u Vladi baš i ne razmatraju.