Nakon više od sedamdeset godina, na zagrebačkom Pravnom fakultetu ponovno će se predavati kanonsko pravo, predmet koji je u toj instituciji ukinut nakon završetka Drugog svjetskog rata i koji se dosad izučavao uglavnom na bogoslovnim fakultetima.
Tu relativno nezapaženu vijest objavila je prije nekoliko dana katolička informativna agencija IKA, navodeći da je kolegij uveden zahvaljujući inicijativi i trudu prof. dr. sc. Ivana Milotića s Katedre za rimsko pravo, koji će biti i nositelj kolegija.
Kanonsko pravo zbir je pravila i propisa kojim se upravlja životom Katoličke crkve i dio je crkvenog prava. Propisi unutar kanonskog prava reguliraju ponašanje vjernika i klerika, a važni su i u svakodnevnom životu jer je, primjerice, katoliku bez odredbi kanonskog postupka nemoguće dobiti razvod.
Komparacija utjecaja na civilno pravo
I dok neki u toj vijesti vide jačanje veza između Katoličke crkve i Sveučilišta u Zagrebu, većina profesora i stručnjaka s kojima smo razgovarali nije tog mišljenja i ističu kako je važno to što je kolegij izborni, a ne obavezan. Dekanat fakulteta ističe i da se kolegij neće odnositi isključivo na crkvene regule, nego na komparaciju njihova utjecaja na civilno pravo.
Studentima će kolegij biti ponuđen na 5. godini studija pod nazivom kanonsko pravo i hrvatski pravni sustav. Uz nositelja prof. Milotića, izvodit će ga profesori Marko Petrak, Tomislav Karlović i Henrik Riko Held, a studentima će donositi četiri ECTS boda.
Dekan Igor Gliha ističe da nije posve točna informacija da se kanonsko pravo ne predaje 70 godina, jer je 1992. uveden kao izborni kolegij te se izvodio dvije godine.
- Također, predmet koji se uvodi ove akademske godine nije sadržajno isti kao predmet koji je postojao do 1945. godine. Iz naziva predmeta, kao i programa, vidljivo je da je fokus na povijesnom i komparativnom pregledu odnosa kanonskog i svjetovnog (državnog) prava - rekao je.
U svom odgovoru poslao nam je i popis talijanskih fakulteta na kojem se to pravo izučava, kao i izbor europskih centara gdje se kanonsko pravo predaje u nekom dijelu.
Prof. Milotić rekao nam je također da nije riječ o kolegiju koji će se baviti isključivo crkvenim propisima, nego usporedbom i analizom utjecaja Crkve i kanonskog prava na pravni sustav u Hrvatskoj.
Doznajemo da se tijekom glasanja o novom kolegiju nitko nije izjasnio protiv, a samo troje profesora bilo je suzdržano.
Prof. Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo kaže da u uvođenju novog kolegija načelno ne vidi ništa loše.
- Važno je da taj kolegij bude izborni. Kad bi bio obvezan, imali bismo drukčiju priču. Ne vidim zapreke da se na našem fakultetu izučavaju islamsko, šerijatsko pravo ili, pak, pravo socijalističkih država jer je i to naše civilizacijsko naslijeđe - ističe prof. Gardašević.
Slično razmišlja i sociolog religije dr. Ivan Markešić s Instituta Ivo Pilar.
- Činjenica je da je Crkva institucija koja utječe na društveni i politički život u nas pa ne vidim ništa loše u tome da se omogući uvid u njezino funkcioniranje. Uzmimo samo da nam godina i dalje funkcionira prema crkvenom kalendaru - Uskrs, Božić i blagdani koji su nam neradni dani utječu na društvo - kaže dr. Markešić.
Dekanica riječkog Pravnog fakulteta Vesna Crnić Grotić također kaže da je riječ o kolegiju koji bi studentima mogao proširiti znanje. Kaže da i na njezinu fakultetu razmišljaju o uvođenju sličnog kolegija bude li zainteresiranih, no uvjet je pronaći stručne predavače.
- Kanonsko pravo koristi se i kod civilnog prava u nekim dijelovima, uzmimo samo da brak sklopljen u Crkvi priznaje država, dakle oba su prava isprepletena i nema ništa loše u tome da studenti koji to žele uče i o tom aspektu pravne znanosti - zaključuje