MOSKVA - Pozdravljam uključenje Hrvatske u projekt Južni tok. Hrvatska će se priključiti odvojkom koji će krenuti u Hrvatsku ili iz Srbije ili iz Mađarske, to je još predmet dogovora, ali drago nam je što je Hrvatska shvatila važnost Južnog toka - rekao je danas za Jutarnji list Aleksandar Medvedev, potpredsjednik najveće svjetske plinske kompanije Gazprom.
Dodao je da se Protokol o uključenju u projekt Južni tok može se potpisati već u prvom kvartalu sljedeće godine.
Priključeni, a ne uključeni
- Nadamo se da Hrvatska shvaća da treba brzo raditi da sporazum bude spreman za potpisivanje s premijerkom Kosor - rekao je Medvedev.
kako doznajemo Jadranka Kosor bi sporazum trebala potpisati u Moskvi, a nakon toga Zagreb bi trebao posjetiti ruski predsjednik Dmitri Medvedev.
Medvedevljeva izjava dolazi dan nakon što je predsjednik Mesić, poslije razgovora s ruskim premijerom Vladimirom Putinom, izjavio da je “Hrvatska propustila priliku da njezinim teritorijem ide magistralni pravac plinovoda Južnoga toka i sada je pitanje daljnjih pregovora u kojoj bi se mjeri još mogla priključiti”.
Predsjednik Mesić otkrio je za Novu TV da mu je predsjednik Medvedev u njegovoj privatnoj rezidenciji pokazao najveću rusku tajnu.
- Bio je samo Lavrov s njegove strane, i mogu vam reći, vidio sam nešto što mnogi u svijetu nisu vidjeli. Odveo me u dio gdje su postavljeni instrumenti za aktiviranje nuklearnog udara. Vidio sam najtajniji dio koji je u njegovom prostoru instaliran - rekao je Mesić i istaknuo kako Medvedev ima veliko povjerenje u njega.
Davor Štern, naftni i plinski stručnjak, ustvrdio je da te dvije izjave nisu kontradiktorne. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska će se priključiti na plinovod Južni tok, ali u njega neće biti uključena. Dakle, kroz Hrvatsku neće prolaziti tranzitni pravac plinovoda nego samo jedan krak. To znači da Hrvatska neće imati financijske koristi jer se plin neće isporučivati Sloveniji i Italiji, nego će krak služiti samo za opskrbu Hrvatske plinom.
- Dobit ćemo još jedan pravac za opskrbu plinom. To je lijepo, ali propustili smo veliku šansu - smatra Štern. Hrvatska oko 45 posto svojih potreba za plinom uvozi od Gazproma preko Austrije i Slovenije.
Izgubili smo dva projekta
Hrvatska politika dugo je bila skeptična prema projektu Južni tok i zbog naklonosti prema EU i SAD-u sklonija je projektu plinovoda NABUCCO. Taj je projekt sada u teškim problemima i pitanje je hoće li biti realiziran. Očito je da je zanemarivanjem Rusije Hrvatska izgubila dva velika energetska projekta na kojima je mogla zaraditi mnogo - Družba Adria i Južni tok.
Tehnički gledano, krak Južnog toka bi iz Srbije u Hrvatsku mogao ući na području istočne Slavonije te je potrebno sagraditi 40-ak kilometara magistralnog voda. Iz Mađarske bi krak tog plinovoda mogao ući preko novog, 300 kilometara dugog interkonekcijskog plinovoda koji se gradi od Slobodnice u Hrvatskoj do Városfölda u Mađarskoj. O priključivanju Hrvatske na Južni tok sigurno će biti govora za skorog posjeta premijerke Jadranke Kosor Moskvi, gdje će o tome razgovarati s premijerom Putinom, ali i s predstavnicima Gazproma.
Na tom sastanku zasigurno će biti riječi i o nekretninama koje Gazprom potražuje u Hrvatskoj. To pitanje je otvoreno u Mesićevu razgovoru s Putinom.
Prema tvrdnjama hrvatskog predsjednika, “Gazprom je pri kupnji Naftne industrije Srbije (NIS) u osnovni kapital ubrojio i dio vlasništva nad našim dijelom naftovoda i potražuje od nas neke pumpe, odmarališta i objekte”. Mesić je Putinu odgovorio “da je to u sporu i da će se Hrvatska o tome službeno izjasniti”.
Traže i dio naftovoda
Nakon kupnje Naftne industrije Srbije, Gazprom traži povrat imovine u Hrvatskoj, a potražuje 30 benzinskih crpki, odmarališta u Rovinju, Makarskoj te na Braču i Hvaru, nekoliko skladišta i poslovnih prostora. Traže i dio Janafova naftovoda kroz Hrvatsku.
Klimave investicije iz Rusije
Dmitri Železnjak - Jedan je od rijetkih investitora čiji su poslovi u našoj zemlji uspješni. Ima koncesiju u splitskoj luci, a pokrenuo je i proizvodnju prve hrvatske luksuzne votke Akvinta i to u Imotskoj krajini. Poznat je i kao veliki sponzor Hajduka.
Kompanija Mečelj - U ožujku 2003. kupuje sisačku Željezaru, tvrtku u teškim problemima, no nakon samo godinu i pol dana se povlači jer su zaključili da im se ne isplati posao u Sisku. Pokušava kupiti i splitsku Željezaru, no zahtjev je odbijen.
Ara Abramyan - Prije osam godina njegova je tvrtka kupila hotelski kompleks Haludovo u Malinskoj na otoku Krku, no umjesto obećanih investicija kompleks doslovno truli i propada. Iako su napravljeni projekti , s obnovom se nikada nije krenulo.
Vladimir Jevtušenkov, vlasnik tvrtke Sistema - Na otoku Mljetu kupio je zemljište u namjeri da sagradi luksuzno hotelsko naselje, no sve je stalo zbog spora u kojem mu se osporava vlasništvo.
Moskovska Alfa banka i Deutche Bank - Pokušali su realizirati projekt Brijuni rivijera na Brijunima, no tvrde da nikada nisu dobili zeleno svjetlo iz Vlade pa su se povukli.
Ruski poduzetnik Andrej Soroko - Kupio je hotel Vali kod Crikvenice 2003. godine i uspješno radi.
Plinifikacija i flota - Projekt plinifikacije u kojem bi sudjelovali ruski investitori i projekt obnove ruske ribarske flote u hrvatskim brodogradilištima. Projekti još nisu relizirani. Inače, Rusi su važni klijenti hrvatskih brodogradilišta u kojima su za njih sagrađeni brojni brodovi .
Ruske kockarnice - Velike ruske kompanije Ritzio Entertainment i Jackpot navodno su već kupile automat klubove diljem Hrvatske u Splitu, Rijeci, Senju i Požegi
Družba Adria - Nikada realiziran projekt transporta ruske nafte preko više naftovodnih sustava uključujući i naš Janaf, do luke u Omišlju. ( I. B./EPEHA)