Na rubu šoltanskog polja, na križanju ceste koja spaja dva najudaljenija mjesta na otoku, Stomorsku i Maslinicu, te vodi do luke Rogač smjestilo se naselje Grohote.
Tako Šoltani opisuju mjesto u kojem je smještena uprava i sve važnije institucije na otoku, a samim time broji najviše mještana.
No, jučer nije izgledalo tako. Uske ulice su prazne. Reklo bi se nigdje žive duše. Tek poneki lokalac koji užurbano ide prema makadamskom putu.
Nešto dalje, prema poljima, potpuno druga slika. Gužva i šušur. Mještani, ali i oni koji žive preko mora, beru masline.
Iako je poznato da je na otocima sve manje lokalnog stanovništva, pogotovo mladih obitelji koje svoju sreću, zbog posla, školovanja djece, ali i drugih benefita pronalaze u gradu, Šolta je, čini se, iznimka. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u četiri godine broj stanovnika porastao za čak 20%, najviše u Hrvatskoj.
Nikola Cecić-Karuzić, načelnik Općine Šolta, smatra da je razlog tome blizina Splita i dobre brodske linije kojih zimi ima čak šest dnevno.
- Ljudi dolaze i počeli su ulagati u poljoprivredu, a tu je i turizam. Općina je ono što je mogla staviti u zakonodavne okvire napravila. To su prvenstveno stimulacije i poticaji mlađim obiteljima. Oslobodili smo do 500 kubika, odnosno 180 kvadrata komunalnog doprinosa kad se grade nove kuće za one kojima je to jedina nekretnina i koji žive na Šoliti - kaže Karuzić.
Stimuliraju i mlade obitelji s novorođenčadi. Tako da prvo dijete dobije šest tisuća, drugo 11 tisuća, treće 20 tisuća i svako sljedeće deset tisuća kuna više.
- Dosta smo investirali pa se sada grade i stanovi iz POS-a, imamo novu školu, dvoranu, vrtić. Šolta je još mirna i ugodna za život - kaže načelnik.
Navodi i druge pozitivne stvari poput obnove vinograda. Tako je Općina stimulirala privatnika koji je zasadio više od sto tisuća loza u dvije godine. Što se stanovnika tiče, kaže da ih je zimi oko 2000, iako je više prijavljenih.
- Trenutno se beru masline pa je tu pravi šušur. Siječanj i veljača bit će mirni, a onda kreću pripreme za sezonu, kada nas na otoku bude i po 14 tisuća - kaže načelnik.
Onda se sve tome podredi, a tada se otvaraju i nova radna mjesta. Samo u komunalnom poduzeću zaposli se dodatnih 30 osoba.
- Na otoku imamo novu školu koju ove godine pohađaju 53 đaka, a naši studenti i srednjoškolci, njih 40, imaju organiziranu brodsku liniju - kaže Karuzić i dodaje da im iz Splita na posao na Šoltu dolazi oko 100 osoba. Posla, dodaje, na otoku ima, a kao negativnost vidi činjenicu da je prosjek godina 50 i da bi trebao biti manji.
Tihana Glavurtić, direktorica Komunalnog poduzeća Basilija, kaže da nije bila upoznata s podatkom o povećanju broja stanovnika.
- Sigurno je dio ljudi prijavio boravište kako bi dobio beneficije koje mi kao stalno stanovništvo na otoku imamo - pojašnjava Glavurtić.
U ljetnoj sezoni, kaže, poveća se broj i poslovnih korisnika i sezonaca, a vjerojatno se dio i preseli.
S njom se slaže i direktorica Turističkog ureda Zorana Kaštelanac, koja napominje da se ne može baratati točnim podacima o broju stanovnika ni na Šolti niti bilo gdje drugdje u Hrvatskoj.
- U takve statistike zato ne mogu ulaziti. No, mogu reći da definitivno raste turistički promet. Naše gospodarstvo raste i bazira se na turizmu, poljoprivredi i nešto na građevini. Svake godine imamo sve više posjeta, što se vidi direktno kroz brojke - kaže Kaštelanac. No, ima stranaca koji su se trajno naselili na otoku.
- To su obitelji koje su se doselile iz V. Britanije, Francuske, Belgije, Njemačke i Austrije - kaže Kaštelanac. Riječ o osobama treće životne dobi koje su poželjele živjeti u miru.
- Uglavnom su tu zbog klime, načina života ali i imaju i veću platežnu moć nego u rodnoj zemlji - zaključuje Kaštelanac.