EKSPLOZIJA RENTIJERSTVA

Na svaki novi ležaj u hotelu u privatnom smještaju ih je otvoreno 14

Boris Kovačev / CROPIX

 

Broj kreveta za iznajmljivanje po kućanstvima lani je dosegao brojku od 581.486, što znači da su iznajmljivači u jednoj godini ubacili novih 57.000

Nakon što su posljednjih godina usta svima puna o enormnim ulaganjima u hotelske kapacitete, istraživanje koje je provela konzultantska kuća HD Consulting, po narudžbi Hrvatske udruge turizma, pokazuje pravu sliku domaće smještajne ponude.

A ona kaže da je u prvih šest mjeseci ove godine udio hotelskog smještaja, unatoč investicijama, zabilježio pad s 15,6 na 15 posto u ukupnim komercijalnim kapacitetima, a smještaj u domaćinstvu narastao je s 49,3 na 51,3 posto ukupnih kapaciteta.

Otvoreno 50 hotela, ali...

Gledajući statistiku za komercijalni i nekomercijalni smještaj - dakle, kad u ukupan broj kreveta uračunamo i one u vikendicama - privatni ležajevi danas čine čak 60 posto ukupne domaće smještajne ponude, što itekako sugerira krhkost imidža domaće destinacije koja se pokušava brendirati kroz vrhunski hotelski smještaj.

Razočaravajući rezultati pritom dolaze nakon niza godina u kojima je domaća politika redovito promovirala iznimno visoke cifre koje hotelijeri ulažu u turizam, zaokruživši 2017. godinu s investiranih 800 milijuna eura, što je, nakon 2016. godine u smislu turističkih investicija bila druga rekordna godina od osamostaljenja države.

Samo lani, prema podacima iz istraživanja, u Hrvatskoj je otvoreno 50 novih hotela, što je dosad nezabilježeno u samostalnoj državi, ali s obzirom na to da se većina ulaganja odnosila na brownfield investicije - dakle, obnove i unapređenje postojećeg smještaja - rast ukupnog broja kreveta u hotelima u odnosu na prethodnu godinu iznosio je samo 2,5 posto i time se teško mogao natjecati s hiperinflacijom privatne ponude.

A kreveti u domaćinstvu, pokazuje isto to istraživanje, u istom su razdoblju narasli za 10,9 posto, na njih čak 581.486, što znači da su rentijeri, samo u jednoj godini, na tržište ubacili novih 57 tisuća kreveta.

S obzirom na to da je broj kreveta u hotelima narastao za samo 4119, ispada da se na svaki novi krevet u hotelu lani otvorilo 14 novih kreveta u tzv. zimmer frei ponudi, što je trend dijametralno suprotan i Strategiji razvoja turizma, ali i svim predviđanjima domaće turističke konzultantske scene.

Niža kvaliteta

Zanimljivo je pritom da je rast najvećeg broja ležajeva, osim u domaćinstvima, ostvaren u kategoriji kapaciteta niže razine kvalitete, točnije u kategoriji “ostali ugostiteljski objekti”, koji su u prvih šest mjeseci ove godini rasli čak 41,8 posto.

Istovremeno, analiza kapaciteta pokazuje kako je zauzetost smještaja u zimmer freiu pritom među najnižima na tržištu - samo 6,2 posto u prvih šest mjeseci ove godine - u odnosu na hotele koji su u prosjeku bili zauzeti 29,9 posto, dokazujući još jednom da naše napore u produljenju sezone, odnosno povećanju prometa u pred i postsezoni, iznijeti može samo najkvalitetniji smještaj.

Nova statistika

O pravoj slici domaćeg turizma, onoj koja zadire u samu strukturu ovog sektora, umjesto da se bavi pukim brojanjem dolazaka i noćenja, najbolje govore podaci o zauzetosti ležajeva koja je, s obzirom na izrazito povećanje volumena smještaja, narasla tek neznatno, s 10,7 na 10,9 posto.

Ukratko, smatra direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, ujedno i naručitelj studije, pravu sliku stanja domaćeg turizma, obzirom na hiperinflaciju smještaja, sada je bolje računati kroz količinu praznih, a ne više punih soba, jer statistički podaci o njihovoj iskorištenosti daju posve drukčiji prikaz od stope dolazaka i noćenja.

“Sve ono što je u studiji prikazano zapravo sugerira da nam se turizam i dalje prije događa nego što njime upravljamo te da su trendovi koje smo ostvarili išli mimo ciljeva zadanih u Strategiji upravljanja turizmom, s obzirom na to da nismo proveli dobar dio mjera koje smo njome propisali. Naravno da Hrvatskoj treba i privatni smještaj, no studije su dosad pokazale da je doprinos hotelskog sektora na nacionalnu ekonomiju 22 do 23 puta jači od doprinosa privatnog smještaja.

Unatoč tome, domaće hotelijerstvo, taj segment od kojeg se ostvaruje čak 20 posto BDP-a, nalazi se u škarama. Od nas se očekuje povećanje plaća, moguće čak i nauštrb investiranja, iako jedino investiranje u hotelski smještaj ostvaruje dobit i rast prihoda”, smatra Ostojić.

Izdvajamo