Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić gostovala je u nedjelju Intervjuu tjedna emisije Točke na tjedan N1 gdje je s voditeljicom Natašom Božić Šarić komentirala rezultate demografskih mjera, delimitiranje porodiljnih naknada, migracijsku politiku, ali i brojne primjere nasilja u obitelji.
Podatak da je u 2018. rođeno 400-tinjak djece više nego 2017., ministrica je ocijenila kao malu, ali značajnu brojku koja ‘daje nadu i budi optimizam’. Istaknula je da je njezin tim odmah po dolasku posvetio pažnju demografskoj revitalizaciji države.
- Ono što moramo znati i uvijek isticati je da ovako loša demografska slika u Republici Hrvatskoj nije nastala u nekoliko godina, nego se desetljećima unazad zaista akumuliralo jako puno problema i negativnih trendova koji su doveli do ovoga - pad nataliteta, povećava se negativan prirast stanovništva, stanovništvo stari pa je samim time više umrlih. Svakako da je 2013. ulaskom Hrvatske u EU došlo i do još jednog nepovoljnog trenda u smislu demografske slike, a to je odlazak mladih. To su sve tranzicijske zemlje prošle i nadamo se da ćemo i mi sigurno uskoro imati manji taj odlazak, a isto tako i povratak jednog velikog dijela mladih ljudi u našu državu - rekla je.
Govoreći o mjerama spomenula je povećanje minimalne plaće, povećanje porodiljnih i roditeljskih naknada:
- U javnosti postoji interes za povećanje porodiljnih i roditeljskih naknada, i tu je jedna pozitivna ocjena te mjere koja je nama bila prva mjera, prvi zakon iz područja demografske revitalizacije i ta je mjera zaista na neki način polučila uspjeh. Je li utjecala na broj rođenih bilo bi neozbiljno i neodgovorno tvrditi, ali imamo podatak da se više majki, ali i očeva odlučilo na korištenje drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. Što i jest cilj, važno nam je i da imamo kvalitetu života u obiteljima.
Istaknula je da je ministarstvo nakon devet godina podiglo porodiljnu naknadu za drugih šest mjeseci i povećalo i rodiljnu naknadu, no odgovarajući na pitanje hoće li porodiljne naknade biti na razini pune plaće i u drugih šest mjeseci, rekla je da smatra da za to imaju mogućnosti, no da se ‘delimitiranje ne može još potpuno obećati’.
- O iznosima ćemo govoriti kada se usuglasimo s drugim resorima. Ići ćemo prema potpunom delimitiranju - rekla je Murganić dodavši da treba razmišljati i o drugim problemima osim materijalnog položaja obitelji, primjerice mreži usluga za rani i predškolski odgoj djece. Navela je da Hrvatska ima najmanji broj vrtićkih i jasličkih mjesta zbog čega su 2018. jedinicama lokalne samouprave usmjerili dio financijskih sredstava za adaptaciju, nadogradnju i prenamjenu postojećih prostora u predškolskim ustanovama. Prošle godine u 12. mjesecu potpisano je 200 ugovora za izgradnju novih vrtića, a obje te mjere iznose milijardu kuna. Dodala je da se povećanje delimitiranja može očekivati već ove godine, a zakon će stupiti na snagu 2020. godine.
Spomenuvši Viktora Orbana Murganić je rekla da su hrvatske demografske mjere vrlo slične ili gotovo identične mađarskima:
- Kada govorimo o Orbanovim mjerema, u javnosti se spominje da će majka koja ima četvero djece biti oslobođena poreza ako ima plaću 18.000 kuna, mi to imamo već dvije godine, ali kada mi to radimo ne zvuči dovoljno dobro.
Spomenula je i mjeru omogućavanja kredita s povoljnom kamatom mlađima od 45 godina i sa sufinanciranjem do 50 posto na četiri godine. Ako se rodi dijete, onda se ta mjera produžuje za jednu, dvije godine.
Brojne primjere nasilja u obitelji vidi u neriješenim zakonodavnim rješenjima koje treba poboljšati, ali i u prevenciji, odnosno učenju toleranciji od vrtića. Na pitanje koliko je toleranciji doprinijela njezina izjava ‘tako je to u braku’ u slučaju Mare Tomašević, Murganić je odgovorila:
- Ta izjava se često koristi kada mene i moj rad treba diskreditirati. Da, ja sam tu rečenicu, dvije izrekla u drugom kontekstu. Ja, koja sam kao socijalna radnica godinama bila u radu i sa žrtvama i kao volonterka i kroz ustanove u kojima sam radila kao partner u projektima, učili su me i drugi stručnjaci da se uvijek u svakim odlukama poštuje volja žrtve. Mi dajemo savjete, a žrtva odlučuje hoće li i kako će dalje postupati i mi moramo biti potpora pa makar se nekoliko puta vratila nasilniku i nekoliko puta vratila nama po pomoć. Ali, u nedostatku argumenata da se mene diskreditira, sigurno će to ostati u javnom prostoru.
Istaknula je da svatko tko poznaje nju i njezin rad, zna da tako nešto ne bi rekla, no priznaje da se radilo o neopreznosti koja se ‘na ovakvom mjestu plaća’. Prokomentirala je i izjavu da nije sklona da se istospolnim parovima omogući udomljavanje zbog moguće stigmatizacije djece:
- Zakon je usmjeren da pojačamo udomiteljstvo da bismo stvorili bolji uvjet za psihofizički razvoj djece. Moje obrazloženje je obrazloženje predlagatelja zakona, radne skupine, da djeca koja nisu s roditeljima su već na neki način drugačija, djeca koja su oduzeta roditeljima su već traumatizirana. Već imate dolazak u potpuno novu sredinu, dijete se mora naviknuti da udomitelje, na članove njihovih obitelji, na novu školsku sredinu... U kontekstu smo mislili da bi nekakvi dodatni tereti za djecu bili previše. Ni u kojem slučaju ja osobno... Nije bila nikakva predrasuda ni diskriminacija, jednostavno je to bilo usmjereno na zaštitu djece od neprimjerenih vršnjačkih reakcija.
Obiteljski zakon je trenutno zbog dorada i usavršavanja na razmatranju kod Ustavnog suda, no novi zakon se neće raditi, rekla je Murganić.