Dok za kućne budžete pad cijene nafte znači veliko olakšanje jer će manje izdvajati za gorivo, za ministre financija to i nije osobio dobra vijest.
Na pitanje što će to značiti za poračun, ministar financija Boris Lalovac iznio je računicu da će proračun ostati bez pola milijarde kuna ukoliko cijena goriva bude za jednu kunu niža tijekom cijele 2015. u odnosu na ovu godinu.
Prihodi proračuna
Od PDV-a na naftne energente država godišnje prikupi oko 5,5 milijardi kuna, a Ministarstvo financija u svojim projekcijama nije računalo s niskom razinom cijene goriva u idućoj godini.
Ipak, ministar financija, kao i premijer Zoran Milanović, vjeruju da će “građani novac usmjeriti negdje drugdje” pa se to neće značajnije odraziti na prihode pračuna. Prema simulaciji Hrvatske narodne banke, u slučaju da cijene nafte iduće godine bude u prosjeku 80 dolara, “neto uvoz nafte bit će manji za 110 milijuna eura”, a to znači da će građanima i poduzećima u džepu ostati više od 800 milijuna kuna, vjeruje se, većim dijelom potrošit će na nešto drugo.
Ukoliko prosječna cijena nafte padne na 60 dolara, to bi moglo ‘osloboditi’ još oko 200 milijuna eura. U tom slučaju ukupan učinak bio bi oko 2,3 milijardi kuna.
Vrlo je upitno u kojoj će mjeri građani taj novac usmjeravati u potrošnju drugih potrepština, a koliko, primjerice, za vraćanje dugova.
Potrošnja će u idućoj godini, procjene govore, konačno malo rasti, dijelom i zbog izmjena poreza na dohodak, što i proračunu ide u prilog. Međutim, istodobno se očekuje i stagnacija cijena. Pritisak cijene nafte na smanjivanje inflacije, ipak bi mogao ostaviti traga na proračunske prihode.
Dodatni pad
Proračun za 2015. godinu temelji se na procjeni da će inflacija biti 1,4 posto. Prema najnovijim procjenama HNB-a, međutim, prosječna inflacija bit će znatno niža, tek 0,2 posto.
Kako je kazao guverer Boris Vujčić, tome je pridonio pad cijene prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, u manjoj mjeri i slaba domaća ekonomska aktivnost, a “posljednjih mjeseci sve je snažniji negativan doprinos ubrzanog pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu”.
Pad cijene nafte za 10 dolara znači nižu inflaciju za 0,5 postotnih poena. Ako se cijena stabilizira na 60 dolara po barelu, to bi moglo dodatni pad cijena, odnosno deflaciju od jedan posto.
Stagnacija ili slabi rast
- Niža inflacija neminovno znači i manje prihode jer 25 posto cijene svakog proizvoda odlazi u proračun. Ako su prihodi manji, a rashodi su fiksni, to je poziv na dodatni oprez i zahtjeva prilagodbu - kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.
U idućoj godini od PDV-a se očekuje 41,5 milijardi kuna. Procjene govore da smanjenje inflacije od jedan postotni poen znači oko 400 milijuna kuna manje prihoda od PDV-a. No, kada se sve zbroji, za razliku od proizvođača nafte koji zbrajaju velike gubitke, uvoznici nafte, uključujući Hrvatsku i veći dio Europe, računaju da će pad cijene nafte imati pozitivan učinak na njihove ekonomije.
Tako izračuni govore da pad cijene nafte od 10 dolara, povećava BDP za 0,1 posto. Kako bilo, HNB procjenjuje da će hrvatski BDP iduće godine porasti 0,2 posto.
Ipak, mnogi ekonomisti upozoravaju na oprez jer ekonomije koje trenutačno prolaze stagnaciju ili slabašan rast u konačnici teško mogu imati korisit od pogoršanja uvjeta poslovanja na globalnoj razini.
Kako niske cijene nafte utječu na Hrvatsku
400 milijuna kuna izgubit će proračun u 2015. ako inflacija umjesto planiranih 1,4 posto bude 0,2 posto. Ukoliko cijena nafte ostane na oko 60 dolara za barel, Hrvatsku bi mogla zahvatiti i deflacija
500 milijuna kuna očekivani je gubitak na PDV-u zbog pada cijena goriva u Hrvatskoj. U Vladi se nadaju da će se taj gubitak nadoknaditi povećanom potrošnjom
5,5 milijardi kuna godišnje prikupi država od PDV-a na prodaju naftnih derivata, no s obzirom na pad cijena naftnih derivata, pada i iznos koji se prikupi od PDV-a
2,3 milijardi kuna moglo bi ostati građanima i tvrtkama ukoliko se cijena nafte stabilizira na oko 60 dolara. Realnija procjena kaže da će cijena biti 80 dolara za barel, pa će ta ušteda biti oko 800 milijuna kuna
NAJAVLJEN IZLAZAK IZ RECESIJE NAKON ŠEST GODINA HNB i Vlada najavljuju rast BDP-a u 2015. godini
U idućoj godini HNB očekuje da će gospodarska aktivnost stagnirati, odnosno da će BDP porasti 0,2 posto, prvi put nakon 2008. godine, a razlog tome je “blagi rast osobne potrošnje, zaustavljanje pada investicija te pozitivan doprinos neto izvoza”.
Prema riječima guvernera Borisa Vujčića, HNB očekuje oporavak osobne potrošnje zbog izmjena u oporezivanju dohotka koje će “osloboditi” oko 2,1 milijardu kuna dohotka građana. Dio toga, rekao je, zasigurno će otići
u potrošnju, koja bi tako u 2015. trebala porasti oko 0,3 posto. Preostali iznos vjerojatno će biti iskorišten za daljnje razduživanje stanovništva, ali i nove porezne namete na lokalnim razinama.
Istodobno, očekuje se zaustavljanje pada investicija i njihov 0,3 postotni rast. Zadovoljan naznakama optimizma iz HNB-a, potpredsjednik Vlade Branko Grčić je rekao da se procjene centralne banke gotovo poklapaju s onima Vlade, koja za sljedeću godinu prognozira rast od 0,5 posto.
- Mislim da je to sve tu negdje - izjavio je Grčić. Ujedno je pozvao ‘pohlepne’ gradonačelnike i načelnike općina da vode računa ‘da ne preopterete građane, već da se okrenu sebi, svojim proračunima i mogućoj racionalizaciji’.
KOMENTAR MLADENA PLEŠEA Potrošači će profitirati, a država izgubiti
Strmoglavi pad cijena nafte izazvao je dramatične potrese u svjetskom gospodarstvu. Veliki izvoznici nafte - Rusija, Iran, Venezuela - postali su gubitnici, dok su se Kina, Indija, Japan, koji su isključivo uvoznici, preko noći pretvorili u dobitnike. Kompanije koje se bave vađenjem nafte, poput British Petroleuma, već su zapale u nevolje pa tajno pregovaraju sa Shellom kako bi se zajedno lakše izvukli iz provalije.
Financijski eksperti Goldman Sachsa izračunali su da će se ulaganja u naftnu industriju, zbog preniske cijene, smanjiti za gotovo tisuću milijardi dolara. Zbog toga će biti manje investiranja i u alternativne izvore energije, a mogao bi biti ugrožen projekt gradnje LNG terminala na Krku jer je cijena ukapljenog plina, i dok je barel nafte bio 100 dolara, bila previsoka, čak dvadesetak posto skuplja od prirodnog plina. Američki koncern Halliburton, najveći proizvođač opreme za vađenje nafte na svijetu, objavio je da zbog smanjenih narudžbi odmah otpušta tisuću radnika.
Pad cijena nafte na različite će se načine odraziti na ekonomska kretanja u Hrvatskoj. Ako se sljedeće godine cijena zadrži na oko 60 dolara po barelu, tada će državni proračun, najavio je ministar financija Boris Lalovac, zbog manjih prihoda od trošarina i PDV-a na goriva izgubiti oko pola milijarde kuna. Moglo bi doći i do deflacije, odnosno ukupnog pada cijena, što je za svako gospodarstvo pogubnije od inflacije.
Građani će profitirati zbog jeftinijeg prijevoza, a dobro će proći veliki potrošači energije, poput poljoprivrede, transporta, građevinarstva.
I dok je siguran dobitnik Inina rafinerija u Rijeci koja je zbog visoke cijene nafte svakodnevno proizvodila gubitke, Inina tvrtka Naftaplin koja se bavi isključivo vađenjem nafte zapast će u probleme.