Prihvaća se prijedlog Ministarstva državne imovine za imenovanje člana Uprave društva (…). Zadužuje se Centar za restrukturiranje i prodaju, predložiti skupštini Društva imenovanje sljedećeg člana Uprave (...)”
Ovakvih smo se službenih odluka nagledali u posljednje vrijeme.
Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) državno je tijelo koje upravlja dionicama tvrtki koje uglavnom nisu od strateškog interesa za državu, što znači da prema postojećim zakonima i uredbama nisu obvezni raspisivati javne natječaje za odabir predsjednika i članova uprava te nadzornih odbora. CERP-om upravlja Upravno vijeće kojem je na čelu ministar državne imovine Goran Marić. Zato nije neuobičajeno na njihovim web stranicama vidjeti odluke u kojima stoji da Upravno vijeće prihvaća prijedlog Ministarstva državne imovine za imenovanje čelnog čovjeka u državnoj tvrtki.
G. Marić, dakle, predlaže, G. Marić i prihvaća svoj prijedlog.
Hrvatska ima popis 43 tvrtke od strateškog interesa, i za njih su potrebni javni natječaji, osim Janafa i Plinacroa kojima isto upravlja CERP, te za ostale tvrtke u CERP-ovoj domeni, za koje se ne raspisuju javni natječaji, nego svaka vlast postavlja svoje ljude od povjerenja.
Tako je na posljednjoj sjednici Upravnog vijeća CERP-a za člana Uprave ACI-ja predložen Juraj Bukša. On je HNS-ovac koji se na zadnjim lokalnim izborima natjecao za riječkoga gradonačelnika, a s obzirom da je ta stranka osigurala HDZ-u nastavak obnašanja vlasti nakon razlaza s Mostom na nacionalnoj razini, taj je riječki HNS-ovac nagrađen za to. ACI je za vrijeme Oreškovićeve Vlade skinut s popisa strateških tvrtki, kako bi se pripremio za prodaju, a uz njega i Podravka, Končar, Petrokemija, Croatia Airlines, Luka Rijeka, Croatia banka te Croatia osiguranje.
Početkom godine u Petrokemiju je kao član Uprave pak postavljen HDZ-ovac Đuro Popijač, Podravku je preuzeo Marin Pucar, koji je došao iz Zvečeva, a Croatiju Airlines i dalje vodi Krešimir Kučko, kojemu je privremeno produljen mandat.
Zanimljivo je i imenovanje Darije Krstičević za članicu Uprave Plinacroa, tvrtke koja ima godišnje prihode od 600 milijuna kuna, a koju od početka godine vodi Ivica Arar, kojega je također postavila trenutna vlast. Daria Krstičević, naime, bivša je predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji je za vrijeme bivše Milanovićeve vlasti i ustrojila, a prethodno je radila i kao veleposlanica Bosne i Hercegovine u Španjolskoj i Austriji.
I dok se mi pitamo što će jedna bivša diplomatkinja u Upravi energetske tvrtke, iz CERP-ova Upravnog vijeća poručuju da im je bila potrebna upravo takva osoba koja “ima diplomatske kontakte”.
Opet na istom mjestu
Sama Daria Krstičević objašnjava da je magistrica međunarodnog prava, ima upravljačkih iskustava, a sama je i ustrojila Državni ured za Hrvate izvan RH.
- Imam bogat životopis i raznovrsne aktivnosti. Godinama upravljam raznim proračunima, a u energetskom biznisu je diplomacija i međunarodna politika vrlo važna. Imam i konkretne rezultate rada - kaže Daria Krstičević.
CERP, inače, upravlja dionicima 464 trgovačka društva, od čega u njih čak 417 ili 93 posto ima manjinski udio, dok samo u 30 društava ima više od 50 posto vlasništva. CERP-ov temeljni cilj trebao bi biti da proda što veći broj tih društava, no taj posao ide malo slabije, a CERP se većinom bavi imenovanjima državnog kadra u tim tvrtkama.
No, s druge strane nije ništa bolje ni u strateškim društvima. Iako se prvi put raspisuju natječaji za uprave, to zapravo nije dovelo do profesionalizacije državnih tvrtki jer na natječajima “pobjeđuju” većinom ljudi sa stranačkim iskaznicama. Tako je Vlada na zadnjem zatvorenom dijelu sjednice skupštinama i nadzornim odborima 15-ak tvrtki predložila imenovanja direktora, predsjednika i članova uprava, a zajednički nazivnik za većinu odabranih je - stranačka iskaznica HDZ-a ili u nekim slučajevima HNS-a.
Neki od njih su bili imenovani i kao privremeni direktori na rok od šest mjeseci, pa su sada, eto, prošli i na natječaju, a ima i onih koji su se vratili nakon što ih je SDP-ova vlast smijenila, a sada kad je HDZ ponovno na vlasti, evo ih opet na istom mjestu.
Dora Matošić, primjerice, nova je predsjednica Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD). Riječ je očito o kadru bliskom premijeru Plenkoviću jer se ta fond-menadžerica na zadnjim lokalnim izborima natjecala za skupštinsku listu u Zagrebu i bila članica Prgometova tima za financije. Još jedan zagrebački HDZ-ovac preuzeo je APIS, tvrtku ranije poznatu po uhljebljivanju stranačkih kadrova. Riječ je o Saši Biliću, koji se nedavno učlanio u HDZ, a bio je u T-Comu voditelj Sektora prodaje. Također dolazi iz Prgometova izbornog tima.
Hrvatska pošta dobila je novog člana Uprave, HDZ-ovca Hrvoja Parlova, a u Upravi HAC-a su HDZ-ovac Boris Huzjan i HNS-u blizak Stjepan Baranašić. U Upravu Hrvatskih cesta zasjeo je dubrovački HDZ-ovac Nikša Konjevod, a tu je i HNS-ov bivši zamjenik ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, Alen Leverić. Zračnu luku Zadar preuzeo je Josip Klišmanić, zadarski HDZ-ovac koji je 2009. ušao u Gradsko vijeće kao zamjena za Božidara Kalmetu, a dosad je radio u lokalnoj podružnici Fine. Za njega su se čak mijenjali uvjeti natječaja, jer više nije trebalo imati pet godina radnog iskustva u struci, odnosno u zračnom prometu. HŽ Putnički prijevoz i dalje će voditi Željko Ukić, u Upravi će mu pomagati Mladen Lugarić (HDZ), a privremenu direktorsku fotelju u AKD-u zamijenio je stalnom i HDZ-ovac Jure Sertić.
Stranački vojnici
Dakle, unatoč činjenici da su natječaji za te tvrtke raspisani još prije ljeta, i čekalo se nekoliko mjeseci da završi postupak, u uprave su izabrani ljudi sa stranačkim iskaznicama.
Ispada, dakle, da je svejedno imenuju li se uprave izravno preko CERP-a ili putem javnih natječaja, jer uvijek pobjeđuju oni politički podobni. Državne tvrtke tako će i dalje biti mjesta za namirenje koalicijskih partnera i uhljebljenja zaslužnih stranačkih vojnika.