U splitskom KBC-u, najboljem KBC-u u Hrvatskoj prema listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, i petoj najboljoj bolnici u Hrvatskoj, radi i liječnik koji za svoju matičnu kuću vjerojatno dobiva najveći novac od tog istog HZZO-a i koji je i u hrvatskim okvirima zasigurno jedan od “liječnika udarnika”. Naime, HZZO plaća bolnicama novčane iznose, ovisno o dijagnozi pacijenata - što je dijagnoza jednostavnija, to je i dobivena naknada manja, a što je dijagnoza teža, i novčani je iznos veći, piše Slobodna Dalmacija .
Tako dr. Ajvor Lukin, poznati splitski kardiolog, svojim radom matičnoj kući donosi značajni novčani dobitak, budući da njegovi pacijenti u bolnici ne leže dugo, brzo su medicinski obrađeni, na “njegovim” bolničkim krevetima brza je izmjena bolesnika, pa je i zarada veća.
Brojke koje ostvaruje ovaj liječnik, koji je, među ostalim, prije nekoliko godina “glavu spasio” i Englezu koji je doživio srčani udar na kruzeru pokraj Mljeta i kojeg su s broda u plovidbi evakuirali i u Split prevezli pripadnici HGSS-a, zaista su zapanjujuće.
Od 1300 otpuštenih pacijenata, koji su od siječnja do listopada ove godine hospitalizirani u Internoj klinici KBC-a Split, odnosno Zavodu za bolesti srca i krvnih žila, njih 432 s liječenja je otpustio dr. Lukin, što znači da je otprilike 34 posto svih “srčanih” pacijenata na Internoj klinici bilo njegovih, odnosno on je vodio brigu o njima.
Boravak njegovih pacijenata u bolnici trajao je u prosjeku pet i pol dana, i tom brzom izmjenom bolnica je zarađivala veće novčane iznose, odnosno hrvatsko zdravstvo bilo je financijski manje opterećeno, a protok bolesnika bio je veći.
Da li je ovakav “užurbani” način liječenja umanjuje kvalitetu liječenja, odnosno dobiju li pacijenti sve ono što im je potrebno - upitali smo samog dr. Lukina.
- Pacijenti apsolutno dobiju sve ono što im je potrebno medicinskom obradom. Njihovi životi nisu ugroženi zbog kraćeg boravka u bolnici. Oni su svi otpušteni iz bolnice i danas su živi. Na kraju krajeva, to i je politika Ministarstva zdravlja da pacijenti što manje borave u bolnicama. Na ovaj način približujemo se europskim medicinskim standardima - kazuje dr. Lukin.
Ovakav “užurbani” način rada iziskuje dobru mentalnu kondiciju i samog liječnika.
- Kako bi pacijenti bili što prije obrađeni, treba raditi puno radno vrijeme. Ovakav način rada podrazumijeva malo slobodnog vremena. Medicinska obrada je brža, ciljano radimo pretrage, a ne po principu idemo napraviti sve pretrage, pa ćemo naći neko oboljenje kod bolesnika. I pacijentu je puno lakše. Manje boravi u bolnici, manje ga “maltretiramo” pregledima, štedimo novac HZZO-u, a češćom izmjenom pacijenata zarađujemo novac KBC-u Split i, na kraju krajeva, a što i je najvažnije, pacijent brže ide kući - kazuje dr. Lukin.
Inače, ovaj boravak od pet i pol dana u bolnici je ispod norme koju traži HZZO. Naravno, ne ostaju po prijemu svi bolesnici u bolnici, niti, nažalost, svi prežive.
- Od 123 primljena bolesnika prošlog ljeta, njih 27 je iz šok-sobe Zavoda za bolesti srca i krvnih žila odmah otpušeno kući, jer nije bilo ni potrebe da tamo borave. Uglavnom su bili primljeni zbog blaže srčane aritmije, a u šok-sobi su bili jer smo morali točno utvrditi o čemu se radi i promptno terapijski reagirati, piše Slobodna Dalmacija .
Preostalih 27 je smješteno u “moju sobu”, odnosno krevete koje ja vodim, osam ih je zbog potrebe operacijskog zahvata premješteno na kardiokirurgiju, a šest ih je, nažalost, preminulo - zaključuje dr. Lukin.