TKO ĆE U EUROPSKI PARLAMENT?

NAJDOSADNIJI IZBORI IKADA? Tjedan dana do izlaska na birališta, a još nije bilo nijednog ozbiljnijeg javnog sučeljavanja

Ankete predviđaju da će u nedjelju glasati 60 posto birača. U EU je taj prosjek oko 30 posto

Bio sam jučer kod zubara i pitao me kad se možemo vidjeti ponovo da dovršimo popravak zuba. Molio sam ga da mi zakaže termin nakon ovih izbora. Kojih izbora, pitao me. Pa za Europski parlament, rekao sam. A kad je to, pitao je u čudu moj zubar. Epizodu sa zubarskog stolca ispričao nam je nositelj jedne od većih izbornih lista na predstojećim izborima za EU parlament. Priča je ilustrativna jer govori da zubar, dakle visokoobrazovan i prema očekivanjima dobro obaviješten građanin Zagreba, nema pojma o tome da je u jeku izborna kampanja za parlament EU. Priča također ne govori o zubaru, nego o kvaliteti prve predizborne kampanje za predstojeće izbore za parlament EU, od kojih nas dijeli samo tjedan dana. Iako Hrvatska ulazi u završnicu kampanje, utrka za 12 mjesta u Parlamentu protječe blijedo, na marginama političkih zbivanja. “Ja sam Hrvatica”, “U EU vidim djevojku koju treba osvojiti”, “otvorit ćemo Hrvatskoj fondove EU” i slični predizborni pokliči nisu ostavili snažniji dojam na građane. Iako je Parlament jedino tijelo EU-a čije članove njezini građani biraju izravno i u hrvatskom slučaju, baš kao i u slučajevima drugih europskih zemalja pokazuje se da prema svojim predstavnicima u Europskom parlamentu građani nemaju ni izbliza isti odnos kao prema onima koje biraju u nacionalni parlament.

Na prve hrvatske izbore za Europski parlament prijavilo se znatno manje izbornih lista nego na nacionalnim izborima - tek 28. Među njima je 27 stranačkih i tek jedna nestranačka koju predvodi istarski župan i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. Među 27 stranačkih lista osam je koalicijskih, a 19 jednostranačkih. Među strankama koje traže svoje mjesto u Parlamentu EU ne manjka ni onih za koje u razdobljima između izbora ne čujemo: Piratska stranka, Glas razuma, Abeceda demokracije, Obiteljska stranka... Najmlađi kandidat koji se natječe za Parlament, Ivan Pepić iz stranke Jedino Hrvatska, ima 21 godinu, a najstariji Emil Franjo Markanović iz koalicije predvođene Akcijom socijaldemokrata Hrvatske - 80.

Ankete i iznenađenja

Prema predviđanjima lista koja želi osigurati mandat u Europskom parlamentu na predstojećim izborima mora osvojiti šest do sedam posto glasova. Šanse za preskakanje tog zahtjevnog praga, prema predizbornim anketama, imaju samo tri liste. Prema anketi Ipsos Pulsa, objavljenoj na Novoj TV, lista s najboljim izgledima je koalicijska lista Kukuriku koalicije bez IDS-a koju predvodi SDP-ovac Tonino Picula . Ona bi, prema toj anketi, moglaosvojiti šest mjesta i u Parlament odvesti pet SDP-ovih zastupnika i HNS-ovca Jozu Radoša. HDZ, prema istoj anketi, osvaja četiri mjesta, dok bi mandat ili čak dva mogli osvojiti i Lesarovi laburisti. Međutim, prema anketi na prve izbore za Europski parlament izišlo bi više od 60 posto građana, što bi Hrvatsku svrstalo među apsolutne rekordere po odazivu, s obzirom da izlaznost inače nije veća od 30 posto. Trotjedna kampanja za Parlament proći će bez ijednog zapaženijeg javnog sučeljavanja kandidata.

Prekratka kampanja

U vladajućoj koaliciji se nadaju da će se, nakon što je očišćen birački popis, tj. smanjen na 3,740.951 birača, što je 763.814 manje u odnosu na birački popis za referendum o EU, poboljšati i statistika o odazivu na izbore.

Što očekuje od 14. travnja, pitamo Tonina Piculu koji s kandidatima s koalicijske liste SDP-a, HNS-a i HSU-a ovaj vikend putuje Dalmacijom. “Iskusan političar u meni kaže da nema izbora bez iznenađenja. Hoće li nas iznenaditi odaziv ili ulazak u Europski parlament neke liste koju nitko ne očekuje, teško je reći.”

Profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i član GONG-a Berto Šalaj, ocjenjujući prvu kampanju za Parlament EU, primjećuje nesrazmjer između deklarativnih tvrdnji naše političke klase o važnosti izbora za Parlament i onoga što u kampanji čine. “Moj je dojam da kampanju vode preko volje, najviše se pozornosti posvećuje tome tko je na listi, je li kandidat gay ili nije i što će učiniti sa svojim plaćama, a najvažnije teme ne otvaraju. Sudionici kampanje ne raspravljaju o tome što misle o krizi kroz koju EU danas prolazi, što će se događati s EU i što nas čeka nakon ulaska u Uniju. U ovoj kampanji je propuštena prilika da se građanima objasni koje će biti implikacije odluka Unije na njihove živote. I predsjednik države sad izjavljuje da nije zadovoljan kampanjom, a sam je odlučio izbore zakazati za 14. travnja, iako smo u GONG-u upozoravali da je u tako kratkom vremenu nemoguće povesti kvalitetnu raspravu među kandidatima.”

Drugi problem je to što građani zbog opće situacije i borbe za preživljavanje niti ne pokazuju zanimanje za ono što se događa na izborima za EU. Na pitanje pokušava li HDZ u kampanji uvjeriti građane da će u EU biti jedini čuvar hrvatskog identiteta, Šalaj odgovara: “Ova kriza je pokazala da ključno pitanje u EU nije pitanje očuvanja nacionalnog identiteta, jer nacionalni identitet nitko ne napada, nego pitanje hoće li ona postati unija kapitala i poslovnih moćnika, ili unija u kojoj će njezini građani moći živjeti od svoga rada. To će naši predstavnici trebati braniti u ovakvoj Uniji. Nacionalni identitet je trebalo braniti u fazi pregovora kad su definirani uvjeti za ulazak u EU”, tvrdi Šalaj.

Izdvajamo