Veliki glodavci - štakori preplavili su Osijek. Ulaze građanima u kuće, hodaju po dvorištima i ulicama i uopće se ne boje ljudi. U Retfali su ušli u kuću i ušli u kuhinjske elemente gdje su, unatoč tome što ljudi ondje žive i cijeli dan se kreću, ostavili svoj izmet i u posuđu. Građani ih viđaju posvuda po ulicama, a nusprostorije su ih pune, piše Glas Slavonije.
Magdalena Sikora, prof. biologije i kemije, voditeljica Službe za dezinfekciju dezinsekciju i deratizaciju Osijek, Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, kaže da je biologija štakora takva da su veća kretanja od ožujka do svibnja i u jesenskim mjesecima od rujna do studenoga, jer se tada razmnožavaju i u potrazi su za hranom.
- Pogotovo ih se može vidjeti ako su se na tim mjestima obavljali neki građevinski radovi, pa se njihovi putovi kojima se inače kreću poremete. Tada znaju tražiti nove putove i u tim trenucima ih više viđamo nego inače. U ovom je trenutku sustavna deratizacija pri kraju. Grad Osijek financira dvije deratizacije tijekom godine, proljetnu i jesensku, kako je i propisano Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Na terenu je pet tvrtki koje obavljaju deratizaciju od periferije prema centru grada - kaže Magdalena Sikora.
Kako dalje dodaje, Služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Osijek svaki tjedan dobiva operativne planove u kojima je navedeno koji se dijelovi grada rade.
- Inače, i u vrijeme deratizacija, ali i izvan tog vremena, građani mogu prijaviti Zavodu za javno zdravstvo ako imaju problema i onda mi na tu molbu reagiramo prema izvođačima da se na tim mjestima pojača deratizacija i izlazimo na teren da utvrdimo zbog čega se to dogodilo. Prema pravilima struke je da se glodavci svedu na biološki prihvatljivu razinu, odnosno da ne prave ekonomske štete i da ne nanose štete ljudima - ističe voditeljica Službe.
Navodi i da postoji tablica prema kojoj se utvrđuje je li njihova infestacija (najezda glodavaca, nap. a.) slaba, umjerena ili jaka, ovisno o tome u koje doba dana se viđaju. Ako se viđaju u večernjim satima, to bi bila srednja infestacija.
Profesorica biologije i kemije pojašnjava i koji je glavni uzrok zašto ih građani viđaju te zašto ulaze u kuće.
- Što se tiče preventivnih mjera, ne trebaju imati izvor hrane jer ih to privlači. Znalo se događati da je pokraj napuštena kuća ili neodržavano dvorište i oni tamo imaju svoja legla, jer ih tamo nitko ne uznemirava, a naravno ako tamo nemaju hrane, mogu se vidjeti u potrazi. Uvijek se kreću rubno, primjerice uz živice, ograde i slično. Ako uđu u kuću, i tu je jedini razlog potraga za hranom. Nema drugog razloga - pojašnjava Magdalena Sikora, profesorica biologije i kemije.
Šire bolesti poput bjesnoće, hemoragijske groznice, tifusa...
U dokumentu pod nazivom Deratizacija u Gradu Osijeku prof. Magdalena Sikora navodi da glodavci prenose tridesetak bolesti kao što su hemoragijska groznica, tifus, bjesnoća, tuberkuloza, leptospiroza, trihineloza... Uzročnike zaraznih bolesti glodavci najčešće šire onečišćenjem vode, namirnica ili površina urinom, fecesom, slinom ili sekretom iz mirisne žlijezde kojom obilježavaju svoj teritorij, potom ugrizom (slinom). Zbog velike uloge štakora u širenju zaraznih bolesti, ali i velikih ekonomskih šteta koje čine gdje god su prisutni, nužno je provoditi kontroliranu sustavnu deratizaciju.