SKUP 40-AK ZNANSTVENIKA

NAJUGLEDNIJI SINOPTIČARI IZ EUROPE, AZIJE I AFRIKE OTKRIVAJU KAKVA NAS ZIMA ČEKA 'Nije isključeno da bude veća količina snijega, evo i kada'

    AUTOR:
    • Hina

  • OBJAVLJENO:
  • 21.11.2017. u 16:53

CROPIX

Ilustracija

Deveti Mediteranski klimatski forum (MedCOF) programa Svjetske meteorološke organizacije za povećanje dostupnosti klimatskih usluga prilagođenih korisniku, koji je okupio 40-ak znanstvenika i stručnjaka za sezonske prognoze iz mediteranskih zemalja Europe, Azije i Afrike, otvoren je u utorak u zagrebačkom Hotelu Panorama, a održava se do 23. studenog.

Na tom skupu će stručnjaci razmijeniti iskustva vezana uz ocjenu klime i vremenske prilike prošle sezone te analizirati dostupan prognostički materijal za sljedeću sezonu. Također, zajednički će izraditi službenu prognozu za zimu 2017./2018. za mediteranske zemlje koja će nakon završetka skupa, krajem ovog tjedna, biti objavljena i na web stranici DHMZ-a.

Uz sjednicu regionalnog MedCOF- bit će održane i sjednice podregionalnih klimatskih foruma jugoistočne Europe i sjeverne Afrike. Forumi uključuju 16 zemalja jugoistočne Europe (Albanija, Armenija, Azerbejđan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Gruzija, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Srbija,Turska i Ukrajina) i 10 sjeverne Afrike i Bliskog Istoka (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libija, Maroko, Mauritanija, Sirija, Palestina i Tunis).

Njihova zadaća je pružati usuglašene informacije, temeljene na posljednjim znanstvenim dostignućima i prilagođene potrebama korisnika, o sezonskim prognozama i klimi. Takve informacije nalaze iznimnu korisnost u poljoprivredi, zdravstvu, upravljanju vodnim resursima, prevenciji štetnih posljedica od opasnih vremenskih pojava i prirodnih katastrofa.

Čačić: Ovaj skup je primjer najbolje prakse

Stalni predstavnik Hrvatske u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji Ivan Čačić izrazio je zadovoljstvo što je ovaj skup potekao iz prvog jednog takvog događanja koje je krenulo baš u Zagrebu 2008. i razvio se u vrlo jaku suradnju između nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi koje se potom nadopunilo i s izgradnjom mreže regionalnih klimatskih centara. Istaknuo je da je ovaj skup jedan od najjačih u svijetu i primjer je najbolje prakse.

"Ovo je i dobar putokaz na globalnoj razini kako se treba raditi. Zapravo je postignuta kritična masa svih ovih zemalja koje surađuju jer nije dovoljno samo dati prognozu, treba se napraviti i provjera, verifikacija, a to jedino mogu nacionalne službe jer one imaju podatke, one mjere.  Jako je važno da se zemlje u razvoju opskrbe s dovoljno potencijala i ljudskih i instrumenata kako bi se i te informacije mogle provjeriti jer bez verifikacije govorimo o podacima koji su još sintetički, nisu do kraja vjerodostojni", rekao je Čačić. 

Dodao je i kako očekuju da će doći do konsenzusa u izjavama prognoze kakva će biti sljedeća zima.

Zadnjeg dana skupa, 23. studenog, bit će uključeni i korisnici, poglavito oni koji se tiču upravljanja vodama i energijom, a kojima su takve sezonske prognoze izuzetno važne.  

Čačić je rekao da se o samoj promjeni klime više ne raspravlja, a ono o čemu se raspravlja je na koji način te promjene utječu na pojedine sektore i način življenja, pa i o posljedicama kao što su to npr. migracije. Klima može znatno utjecati na migracije ljudi pogotovo kao što sada imamo slučaj sjeverne Afrike prema Europi, kazao je.   

Jasenka Nećak iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike rekla je da je Hrvatska po svom položaju izrazito ranjiva na klimatske promjene, što se može vidjeti po ekstremnim vremenima, poplavama i tučama, i zbog toga je i aktivna u provedbi mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Istaknula je da se u Hrvatskoj izrađuje Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. s Akcijskim planom.  

Nadolazeća zima toplija od prosjeka, oborina oko prosjeka ili možda čak malo viša

Branko Bijelić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, koji se bavi dogoročnim prognozama vremena, rekao je da materijali iz prošlog mjeseca nešto malo ukazuju da bi nastupajuća zima trebala biti blaža i sa nešto malo više padalina u odnosu na prethodnu zimu.

Dunja Plačko-Vršnak iz DHMZ-a, prognostičarka koja se bavi i dugoročnom prognozom vremena, izjavila je da postoje preliminarni rezultati i s obzirom na prognostički materijal iz prošlog mjeseca kojim raspolažu, jer će na skupu tek analizirati najnoviji prognostički materijal, može se reći da bi i općenito na području Hrvatske, kao što je bilo i dosad, u nazad 10-ak godina, što se temperature tiče, cijela sezona, tj. zima, bila najvjerojatnije toplija od prosjeka.

"To ne znači da možda u jednom dijelu zime, primjerice, možda u siječnju ili u veljači, ne bude razdoblja sa hladnijim vremenom, ali kad gledamo sezonu 'u komadu' onda je vjerojatnost da temperatura bude ipak viša. Znači, da nadolazeća zima bude toplija nego što je uobičajeno", istaknula je.

Što se oborina tiče u cijeloj sezoni, postoji signal za ovu zimu da bi oborina bila oko prosjeka ili možda čak malo viša, znači da bi oborine bile možda malo češće, rekla je. Ako se poklope oborine sa hladnijim razdobljima nije isključeno da bude veća količina snijega. 

ELIPSO

Izdvajamo