Hrvatski stručnjaci za arhive reagirali su jučer otvorenim pismom Boži Petrovu na najave Mosta da će se mijenjati Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, napominjući kako se u saborsku proceduru šalje Zakon oko kojeg nije konzultirana struka.
'Nitko nas nije pitao'
“Nije bilo reference na mišljenje struke ili resornog ministarstva o tom pitanju, niti se bilo kome iz arhivske struke dalo mogućnost nešto o tome reći u javnosti. Hrvatska javnost stoga može steći dojam da i arhivska struka i resorno ministarstvo o tome uopće nema stava ili da je njihov dosadašnji stav o toj stvari bio suprotnoga predznaka od rješenja koje sada predlagatelj zastupa”, piše u priopćenju koje potpisuju Mario Stipančević, v.d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, Darko Rubčić, predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća, Dražen Kušen, predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva, te Hrvoje Stančić, predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
“Učestale političke promjene i diskontinuitet u svim spomenutim nastojanjima u odnosu na resorno ministarstvo, nisu do danas omogućili da se reforma arhivskog zakonodavstva dovrši u skladu sa suvremenim potrebama i stavovima struke”, kažu.
Sporna kampanja
Iz najnovije medijske kampanje, poručuju, očito je kako same arhiviste u ovom slučaju o tome nitko ništa ne pita. Spominje se, kažu, mijenjanje nepostojećeg Zakona o državnom arhivu, a ne važećega Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
Postojeći Zakon o arhivskom gradivu i arhivima tadašnji Zastupnički dom Sabora donio je 1997., a u tom zakonu jasno je naznačeno da je “arhivsko gradivo dostupno za korištenje i prije isteka roka od 30 godina, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako to odobri stvaratelj”. U ovom slučaju, kada se radi o gradivu iz socijalističke Hrvatske, stvaratelj je zakonski pravni sljednik, a to je SDP, i zato se njih treba pitati za dopuštenje za uvid u gradivo koje je stupnjevano oznakama tajnosti, a oni u pravilu odbijaju te zahtjeve, o čemu smo jučer pisali.
Pokušali smo od tadašnjih aktera koji su bili u HDZ-ovoj Vladi, ili u Uredu predsjednika Tuđmana, dobiti odgovor na pitanje zašto se SDP-u dala mogućnost da odlučuje o tome treba li nešto biti ili ne dostupno, no, zanimljivo, svi tadašnji akteri s kojima smo se čuli, ne sjećaju se detalja. Tako se detalja ne sjeća tadašnji ministar kulture nadležan za Zakon, Božo Biškupić, kao ni tadašnji premijer Zlatko Mateša, zatim tadašnji potpredsjednik Vlade Mate Granić, a ni tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Ivić Pašalić.