OTKLANJANJE VALUTNOG RIZIKA

Najveći doprinos padu kamatnih stopa dat će strukturne reforme

Zagreb, 130208.
Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije.
Brojanje novca. Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
Elvir Tabakovic / CROPIX

 

Jedna od glavnih prednosti ulaska Hrvatske u eurozonu zasigurno je smanjenje kamatnih stopa domaćeg javnog i privatnog sektora. Otklanjanjem valutnog rizika posljedično bi se smanjila premija rizika zemlje, što bi uz sniženje regulatornog troška pojeftinilo troškove financiranja. Tako barem nalaže teorija, što potvrđuje i prijedlog Strategije za uvođenje eura, koju su donijele hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka.

Razmotrimo, za početak, domaće sektore. U prijedlogu Strategije stoji da će se uvođenjem eura u Hrvatskoj kamatne stope približiti razinama kamatnih stopa u jezgri europodručja, što će povećati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Naime, kamatne stope na dug domaćih sektora ovise o nizu čimbenika, među kojima su najvažniji rizik zajmoprimca, rizik države u kojoj zajmoprimac i banka posluju, regulatorni trošak, trošak izvora sredstava i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu. Uslijed toga, uvođenje eura trebalo bi se povoljno odraziti na većinu tih čimbenika, pogodujući poboljšanju uvjeta financiranja za domaće sektore.

Uvjeti financiranja

Međutim, uvjeti financiranja domaćih sektora ovise i o kretanjima na međunarodnim financijskim tržištima koja će se mijenjati do uvođenja eura u Hrvatskoj. Iz tog razloga, stoji u prijedlogu Strategije, ne može se znati kakva će biti razina kamatnih stopa u Hrvatskoj nakon uvođenja eura. Kako pojašnjava Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, kamatne stope u Hrvatskoj se sastoje od globalne kamatne stope na tržištima kapitala i premije rizika na Hrvatsku. Nakon ulaska u eurozonu, hrvatska premija rizika trebala bi se smanjiti, a to bi onda (pod uvjetom da se globalne kamatne stope ne mijenjaju) trebalo rezultirati nižim kamatnim stopama u Hrvatskoj.

Prošlost nam pokazuje, nastavlja Vizek, da je najveća promjena koja se dogodila, a izazvala je smanjivanje kamatnih stopa u Hrvatskoj, značajno smanjivanje globalnih kamatnih stopa uslijed izrazito ekspanzivnih monetarnih politika koje vode središnje banke najvećih svjetskih ekonomija (SAD, članice EMU-a, Velika Britanija, Japan). Pouka koja se iz toga može izvući jest da takav trend ne može potrajati zauvijek, što znači će u nekom trenutku globalne kamatne stope opet početi rasti, a s njima će onda i rasti kamatne stope u Hrvatskoj. Naravno, pod uvjetom da se istodobno s tim trendom ne počne smanjivati premija rizika na hrvatski dug, pojasnila je Vizek.

Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko Banka, vidi širu sliku te navodi kako je moguće da će kamatne stope pasti, ali ne zbog uvođenja eura kao takvog, nego uslijed strukturne prilagodbe ekonomije koju moramo napraviti kako bismo ostvarili uvjete za ulazak u eurozonu.

- Naime, s provođenjem strukturnih reformi i daljnjim jačanjem institucija, podržano priključenjem Fiscal Compactu, stvaraju se preduvjeti za daljnji pad dugoročne premije na rizik. Osim što članstvo u eurozoni predstavlja svojevrsni magnet za privlačenje ulaganja, u slučaju krize smo pod kišobranom Europske centralne banke, gdje možemo brzo dobiti jeftinu financijsku pomoć, dakako, uz kondicionalne strukturne mjere. Valja, međutim, primijetiti da je premija na rizik u Hrvatskoj posljednih godina, a izrazito ove, snažno pala ispod 100 baznih bodova. Uvođenjem eura možemo ju smanjiti na 50 bodova ili niže, što bi nam itekako koristilo uči srednjoročnog trenda rasta svjetskih referentnih kamatnih stopa. Zbog toga možemo zaključiti kako bi članstvo Hrvatske u eurozoni pomoglo da kamatne stope držimo na što nižoj, konkurentnijoj razini - tvrdi Stojić.

Niže kamatne stope u gospodarstvu, zbog manje premije za rizik države i snižavanja regulatornog troška za banke, povećat će konkurentnost domaćih poduzeća te im tako osigurati dodatan prostor za investicije i zapošljavanje, naveli su HNB i Vlada u prijedlogu svoje Strategije. Nadalje, analizirajući učinak uvođenja eura na percepciju rizika države, utvrđeno je da je razina premije osiguranja od kreditnog rizika za članice europodručja niža za deset do 35 posto u odnosu na premije za usporedive države članice koje još nisu pristupile europodručju.

 

Prostor banaka

U tim okvirima razmišlja i Zrinka Živković-Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke.

- S prihvaćanjem eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja nestao bi valutni rizik, a to bi povoljno djelovalo na premiju rizika države. Naime, više od 70 posto duga opće države nominirano je ili vezano uz euro, kao i znatan dio duga privatnog sektora. Dodatan čimbenik u prilog smanjenju kamatnih stopa je i smanjenje regulatornog troška, što otvara dodatni prostor poslovnim bankama za smanjenje aktivnih kamatnih stopa. Sama činjenica da bi euro postao službena valuta Hrvatske podrazumijevala bi da je Hrvatska postigla visok stupanj održive konvergencije, što među nizom čimbenika podrazumijeva visoku makroekonomsku stabilnost, fiskalnu održivost te jako i efikasno institucionalno okruženje. Gospodarstvo bi tada bilo konkurentnije i otpornije na šokove, a ocjena investicijskog rejtinga znatno bolja. Posljedično, premija rizika i kamatne stope bile bi niže - pojasnila je Živković-Matijević.

HNB i Vlada istaknuli su da se navedena premija također odražava u kreditnoj ocjeni države koja je prosječno za jednu razinu viša za usporedive države članice europodručja. Reputacijske koristi uvođenja eura u obliku bolje kreditne ocjene potvrđene su u istraživanju MMF-a iz 2015. godine. Naime, očekivani pozitivan učinak uvođenja eura na kreditnu ocjenu osobito je izražen za države poput Hrvatske u kojima je visoka razina euroizacije kredita velik rizik za financijsku stabilnost. Poboljšanje percepcije rizika države moglo bi se posredno povoljno odraziti i na kamatne stope na bankovne kredite poduzećima i stanovništvu jer je primjetno da su one u pravilu niže u državama s boljim kreditnim rejtingom, ocijenili su iz Vlade i HNB-a.

Stopa pričuve

Dodatno, njihova analiza daje konkretne podatke o tome kako uvođenje eura otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa banaka. Postojeći instrumenti monetarne politike HNB-a zamijenit će se istovrsnim instrumentima ESB-a, čime će se regulatorni trošak za banke znatno smanjiti. Stopa obvezne pričuve, koja trenutačno iznosi 12 posto, nakon uvođenja eura izjednačit će se sa stopom ESB-a, koja iznosi 1 posto, uz izmjenu obuhvata. Uz to, ukinut će se obveza održavanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja, koja trenutačno iznose 17 posto ukupnih deviznih obveza. Ove izmjene smanjit će regulatorni trošak s procijenjenih 0,45 posto na kraju 2016. na samo 0,01 posto. Kao posljedica znatnog smanjenja regulatornog troška s kojim se suočavaju banke, kamatne stope na bankovne kredite gospodarstvu mogle bi se smanjiti, odnosno približiti onima u državama jezgre europodručja.

Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, u radu za Hrvatsku udrugu banaka upozorio je da razborite makroekonomske politike u fazi priprema za uvođenje eura mogu posredno djelovati na rušenje prinosa. - Ubrzanje rasta, smanjenje omjera javnog duga i poboljšanje kvalitete institucija utječu na smanjenje prinosa državnih obveznica, odnosno spreada. Samim time efekti se nakon uvođenja eura mogu zbrojiti. Zemlja koja nastavi provoditi razborite politike imat će koristi od bržeg rasta, institucionalnog napretka i kontrole omjera javnog duga povrh učinka eura, koji će se materijalizirati nakon samog uvođenju - rekao je on i naglasio da institucionalne reforme, rušenje omjera javnog duga i ubrzanje rasta te, na kraju, uvođenje eura imaju potencijal apsorpcije eventualnih učinaka prelijevanja rasta referentnih kamatnih stopa.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da postoje brojni pozitivni učinci uvođenja eura na smanjenje kamatnih stopa i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, ali se pritom ne treba zanositi potencijalnim efektima u kratkom roku, nego kontinuirano, prije i nakon ulaska u eurozonu, raditi na uklanjanju strukturnih neravnoteža te jačanju monetarne i financijske stabilnosti.

Bliži li se kraju razdoblje niskih kamatnih stopa?

Jutarnji list u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka otvara niz tema o razdoblju niskih kamata, koje bismo trebali zaokružiti konferencijom 5. prosinca na kojoj ćemo predstaviti analize vrhunskih stručnjaka te organizirati panel-raspravu eksperata s predstavnicima regulatora i policymakerima.

U sklopu ovog projekta, uz niz analitičkih tema u tiskanim i digitalnim izdanjima Hanza Medije, pripremamo i posebni vodič za građane o tome na što treba pripaziti pri podizanju kredita.

Posebnu težinu projektu dat će specijalne analize uglednih ekonomista Velimira Šonje, Marijane Ivanov i Guste Santinija, koji su istraživali i promišljali ključne izazove razdoblja niskih kamata.

Niske kamate u osnovi ljute štediše, a raduju dužnike. Međutim, uzroke niskih kamata i njihove posljedice nikako ne bi trebalo simplificirati na očiglednu razliku interesa zajmodavaca i zajmoprimaca.

Razdoblje povijesno niskih kamata otvorilo je niz novih ekonomskih i poslovnih pitanja, pogotovo kad je riječ o srednjoročnim i dugoročnim projekcijama.

Valja naglasiti kako ovo globalno pitanje niskih kamata ima, naravno, i svoja specifična, hrvatska potpitanja. Vjerujemo da ćemo u suradnji s HUB-om ponuditi odgovore na barem neka od njih.

U sklopu ovog projekta lansirat ćemo i posebnu podstranicu na webu Jutarnjeg, koja će tematizirati problematiku niskih kamata.

 


Promo

Izdvajamo