Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, čijih dvanaest ili trinaest ljudi u Saboru osiguravaju opstanak Vlade premijera Andreja Plenkovića, najveći je gubitnik ovih europskih izbora u Hrvatskoj.
Iako voli isticati kako upravlja godišnjim proračunom od milijardu eura, u svoj saborski klub privlači tuđe zastupnike koje naziva “žetončićima”, a sebe opisuje kao “budućeg gradonačelnika Hrvatske”, njegova lista BM365 - stranka rada i solidarnosti, osvojila je mizernih 1,9 posto glasova. To je isključiv Bandićev poraz jer nitko nije očekivao kako će ljudi za spomenutu listu glasati zbog Jelene Pavičić Vukičević ili Ljube Jurčića.
Čarobna formula
U stvarnosti, rezultat Bandićeve liste ne predstavlja iznenađenje jer je BM365 na parlamentarnim izborima 2016. osvojila svega dva mandata, a u istraživanjima nikada ne prelazi tri posto. Stoga je opravdano pitanje koja je to Bandićeva čarobna formula zbog koje mu je pristupilo desetak saborskih zastupnika, različitih političkih opcija. Jedno je sigurno: birači nisu osjetili spomenutu čarobnu formulu i Milan Bandić ima puno razloga zabrinuto gledati u budućnost jer prilično brzo slijede predsjednički i parlamentarni izbori, a podrška mu kopni.
Loše je prošao i Most, koji je nominalno treća najjača stranka u Hrvatskoj, a sada uz 4,5 posto, nisu prešli izborni prag. Ovakav rasplet nije neočekivan - u potrazi za svjetonazorskim identitetom, Mostove perjanice - Božo Petrov i Nikola Grmoja - stranku su gurnuli sasvim nadesno, a nastupi Mire Bulja, koji je političke neistomišljenike optuživao kao nacionalne izdajnike, bili su degutantni. Pritom su Petrov i družina napravili ogromnu pogrešku: nisu razumjeli da je prostor desno od HDZ-a zauzet jer su tamo Ruža Tomašić sa Suverenistima, dvojac Zlatko Hasanbegović-Bruna Esih. Most je izletio na prvom oštrom zavoju i sada ulazi u fazu spašavanja kakve-takve reputacije, barem u regijama poput južne Dalmacije gdje su i dalje treća stranka po snazi. Istina, gubitnici na desnom krilu su i Hasanbegović i Bruna Esih, kao i Marijana Petir, za koje je glasalo nešto više od 4 posto birača. No, gubitnika ima i u lijevom centru.
Varljive ankete
Do prije dva mjeseca izgledalo je kako bi Dalija Orešković i njezina stranka mogli postati druga glavna snaga lijevo-liberalne scene, međutim, to se nije dogodilo. Još u veljači, istraživanja su pokazivala kako približno 4,5 posto birača podržava ovu stranku, dok je gospođa Orešković bila treća u anketama o potencijalnim kandidatima za predsjednika Republike, no u posljednja dva mjeseca, očito su izgubili dio birača. Start je osvojio svega 1,9 posto i jako je daleko od prelaska izbornog praga, međutim, unatoč gubitničkoj situaciji, ona je pokušala ostaviti pozitivan dojam:
“Start još nije ni startao kako treba, imao je svoje porođajne muke. Ali to je iskustvo neprocjenjivo, a mi ćemo na tom iskustvu profitirati”, rekla je Dalija Orešković.