Europski parlament u srijedu je prihvatio prijedlog Europske Komisije Vijeću EU-a da odredi datum od kojeg će se Hrvatska početi postupno integrirati u Schengenski informacijski sustav, što je prvi korak ka ukidanju provjera na unutarnjim granicama EU-a prema Hrvatskoj.
Za usvajanje prijedloga u Vijeću bilo je potrebno da prijedlog prethodno prihvati Europski parlament. Izvješće zastupnika iz kluba pučana Nuna Mela, koje preporuča prihvaćanje prijedloga, podržalo je 620 zastupnika, 64 je bilo protiv, a 10 suzdržanih.
Postupno integriranje u SIS posebno je važno u svjetlu prijedloga da se na vanjskim granicama EU-a uvedu sustavne provjere svih koji ulaze u Europsku uniju.
Schengenski informacijski sustav (SIS) je zajednički informacijski sustav koji omogućuje nadležnim tijelima u državama članicama schengenskog prostora suradnju u razmjeni podataka te predstavlja bitan alat za primjenu odredbi schengenske pravne stečevine. Uspostavljen je kao pomoć za održavanje sigurnosti u državama članicama schengenskog prostora u nedostatku unutarnjih graničnih kontrola.
Zasad će Hrvatska moći sudjelovati u SIS-u u sklopu pravosudne i policijske suradnje.
Komisija je u siječnju predlažila Vijeću EU-a da postupno integrira Hrvatsku u Schengenski informacijski sustav (SIS) navodeći da će to omogućiti bolju suradnju između Hrvatske i zemalja članica schengenskog prostora u pronalaženju osoba koje su tražene zbog njihovih kriminalnih aktivnosti, nestalih osoba, ukradenih vozila i dokumenata.
Europska komisija je prijedlog dala na temelju ocjene Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (LISA) od rujna prošle godine da je s tehničkog stajališta hrvatski nacionalni sustav (SIS) spreman za integraciju u SIS te da je „svrsishodan”.
Upotreba podataka iz schengenskog informacijskog sustava u Hrvatskoj omogućit će Komisiji i da provjeri primjenjuju li se pravilno odredbe koje se odnose na SIS, s obzirom da se u postupku schengenske evaluacije uzima u obzir zaštita temeljnih prava pri primjeni schengenske pravne stečevine.
Hrvatska do potpunog ukidanja kontrole na granici prema području Schengena ne mora zabraniti ulazak ili boravak na svom teritoriju državljanima trećih zemalja za koje je druga država članica izdala upozorenje u svrhu zabrane ulaska ili boravka, ali bi se trebala i suzdržavati od unošenja upozorenja i dodatnih podataka u SIS i razmjene dopunskih informacija o državljanima trećih zemalja u svrhu zabrane ulaska ili boravka, predviđa prijedlog.
Potpuno uključenje Hrvatske u schengensko područje, zonu bez unutarnjih graničnih kontrola u kojoj je 22 od 28 država članica i četiri države koje nisu u EU-u, bit će predmet zasebne odluke Vijeća u kasnijoj fazi nakon dodatnih evaluacija.
Zahtjev za pristupanje schengenskom prostoru Hrvatska je podnijela 1. srpnja 2015. nakon čega je uslijedio postupak evaluacije njezine spremnosti.
Za ulazak u schengenski režim zemlja mora se ispuniti niz uvjeta, kao što je odgovornost za kontrolu vanjskih granica i izdavanja jedinstvene vize, kontrola kopnene, morske i zračne granice, policijska suradnja i zaštita podataka te korištenje schengenskog informacijskog sustava.