MARKO JUSUP

NAŠ FIZIČAR S JAPANSKOM ADRESOM 'Hrvatska je najtoplije mjesto na cijelom planetu! Pogledajte samo što se događa u mojoj Rijeci'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 19.01.2020. u 11:22

Rijeka, 231219.
Nakon olujnog juga i velike kolicine kise, nebo iznad Kvarnerskog zaljeva zasjalo jarkom crvenom bojom u suton.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
Matija Djanjesic / CROPIX

Rijeka

Kad se prije 11 godina prijavio za stipendiju u Japanu riječki fizičar doc.dr. Marko Jusup mislio je da odlazi na godinu ili najviše godinu i pol dana, međutim prošlo je više od desetljeća, a on je još uvijek Riječanin s tokijskom adresom, piše Glas Istre.

Odlasku u Japan prethodila je diploma na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, a zatim i četverogodišnji staž znanstvenog novaka na Institutu Ruđer Bošković. Nakon toga dobio je mjesto doktorskog studenta na Yokohama National University, a zatim je radio kao postdoktorand na Kyushu University, Fukuoka. Početkom 2016. postaje docent na Hokkaido University, Sapporo te se bavi primijenjenim matematičkim modeliranjem, prvenstveno u biologiji i ekologiji. Danas ovaj riječki fizičar radi na Tokijskom institutu za tehnologiju kao znanstvenik, a iako je u Tokiju osnovao i obitelj pomisao na povratak nije mu strana. Ne mora to nužno, kaže biti Hrvatska, ali Europa svakako.

- Uvijek sam imao želju otići malo van pa se vratiti. Živim sa suprugom u Tokiju, ona je kineska državljanka pa bi za nas povratak mogla biti i Kina, ali i općenito Europa. Razmišljamo o toj mogućnosti, kaže Jusup.

Veze s hrvatskim kolegama nije prekinuo, surađuje formalno s riječkim Odjelom za fiziku, ali i s Institutom Ruđer Bošković, a ovog je tjedna na riječkom Sveučilištu održao i seminar 'Fizika međuljudske suradnje u kontekstu klimatskih promjena'. Iskoristio je priliku stati uz bok i više od pet stotina hrvatskih znanstvenika koji su potpisali peticiju za hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske.

- Područje mog rada je široko. U centru je matematička biologija, ali tu je i ekološko modeliranje, biološka fizika, znanost o mrežama, a ako ostane vremena i znanstvena edukacija. Potpisao sam peticiju, jer smatram da treba djelovati. Iako se fizikalnim aspektima klimatskih promjena ne bavim, već se bavim društvenim aspektima, znam da je provjeren podatak da je Hrvatska na 45 stupnjeva sjeverne geografske širine najtoplije mjesto na zemlji. Sapporo je grad na otoku Hokkaido koji je na istoj geografskoj širini kao i Rijeka, a tamo je pet mjeseci snijeg i led.

Imate osjećaj da živite na daleko hladnijem mjestu. Pored toga Hrvatska je jedno od mjesta gdje se temperatura zraka podiže više nego drugdje. Klimatske promjene su jedna od situacija koje se u znanosti nazivaju društvenim dilemama. Time se ja bavim. Društvene dileme karakterizira sukob osobnih interesa i općeg dobra. Formalna analiza društvenih dilema je u domeni evolucijske teorije igara čiji razvoj započinje sredinom prošlog stoljeća s formulacijom čuvene zatvoreničke dileme.

S obzirom da evolucijske igre uključuju interakcije između dva i više sudionika, te da društvene mreže određuju tko intergira s kime, postoje brojne paralele sa statističkom fizikom, što je u konačnici među fizičarima rezultiralo sa snažnim interesom za društvenu tematiku. Fazu intenzivnog razvoja modela sa zanimljivom nelinearnom dinamikom je u novije vrijeme naslijedila faza empirijskog testiranja teorijskih predviđanja. Eksperimenti kojima se s kolegama bavim imaju određene implikacije na to kako se odvijaju međunarodni pregovori.

Primjerice, Pariški sporazum o klimatskim promjenama temelji se na dva načela pravednosti, odnosno koliko je netko doprinio problemu toliko treba i djelovati te da treba djelovati u skladu s mogućnostima. Inzistiranje na tim načelima dovodi do toga da države prstom upiru jedna u drugu. Naš eksperiment sugerira da je u takvom nejednolikom svijetu moguće naći rješenje. Međutim, rješenje nije pravedno jer uz najbogatije najviše doprinose i najsiromašniji sudionici, a najviše zabušavaju oni koji su u sredini.

Bogati imaju čistu računicu jer oni gube najviše, siromašni nemaju neku logičnu računicu, ali su spremni sudjelovati, a ovi u sredini kalkuliraju, jer ako krenu ulagati a problem se ne riješi najviše gube. Ispada da inzistiranje na načelima pravednosti skreće s produktivnog rješavanja problema u neproduktivno. Propusti su posljedica nepotpunog razumijevanja i uvažavanja ljudske naravi pri sučeljavanju s tzv. društvenim dilemama skupnog rizika, a koje zadiru u srž problema sprječavanja negativnih posljedica klimatskih promjena, navodi Jusup za Glas Istre.

Dodajući kako je to tek dio onoga čime se bavi Jusup kaže i da na jednom od radova surađuje s njemačkim Institutom za klimatske promjene u Potsdamu, te sa savjetnikom njemačke kancelarke Merkel, Hansom Joachimom Schellnhuberom.

Za svoj život u Japanu kaže da se živi lagano, društvo je organizirano, postoje pravila ponašanja, sve je dostupno.

- Netko će pitati nedostaje li mi neka domaća hrana. Za to nema problema, dostupne su sve vrste restorana i kada čovjek poželi pojesti nešto europsko ode u restoran. U početku je bio problem jezik. Sada sam ovladao jezikom do određene razine. Nemam problema za rješavanje raznih formalnosti u institucijama, ali ne mogu još čitati knjige ili novine. Za to bi mi trebalo šest mjeseci fokusiranog truda, kaže Jusup.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo