U svim zemljama članicama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj glavno “korona pitanje”, osim kada ćemo početi izlaziti iz (polu)karantene, glasi kako ćemo to činiti i koje ćemo protuepidemiološke mjere i dalje morati provoditi ako želimo širenje zaraze držati pod kontrolom.
U Europi se manje-više svi slažu da je otvaranje ekonomije i ponovno pokretanje iole normalnog društvenog života usko povezano s masovnim korištenjem mobilnih aplikacija koje bi građane u realnom vremenu upozoravale da su nedavno bili u kontaktu sa zaraženom osobom i da se stoga hitno jave svom liječniku.
Preporuke
Široko je prihvaćena ideja korištenja aplikacija koje bi građani dobrovoljno instalirali na svoje telefone, te bi se umjesto geolociranja koristila tehnologija Bluetootha (bežičnog prijenosa podataka između dva ili više telefona).
Europska komisija izašla je s preporukama da takve aplikacije trebaju biti odobrene od javnozdravstvenih institucija država članica, da se moraju koristiti isključivo na dobrovoljnoj osnovi, da moraju biti sigurne kako se osobni podaci ne mogu “krasti” te da bi sve aplikacije koje će razviti zemlje članice Unije trebale biti međusobno kompatibilne - ako se već ne bude moglo dogovoriti oko korištenja jedinstvene europske aplikacije.
- Ne bih zasad izlazili s rokom kada će Hrvatska početi koristiti aplikaciju za praćenje kontakata zasnovanoj na Bluetooth tehnologiji. Razmatramo sve mogućnosti izrade i implementacije takve aplikacije, odnosno tehničkog rješenja za praćenje kontakata.
To tehničko rješenje će biti, sukladno preporukama Europske komisije, kompatibilno sa sličnim ili istim takvih aplikacijama koje će razviti i koristiti i druge europske zemlje - ako se već na razini EU ne bude na koncu razvila jedinstvena aplikacija - kaže naš izvor blizak Vladi.
I dok u Banskim dvorima još ne žele izaći s datumom kada planiraju lansirati takvu aplikaciju, neke europske zemlje već su obznanile svoje planove ili su počele primjenjivati aplikacije za praćenje širenja zaraze.
Dok Cipar koristi geolokacijske podatke za praćenje širenja infekcije, ostale europske zemlje razvijaju aplikacije koje će koristiti Bluetooth tehnologiju. Francuska je najavila lansiranje takve aplikacije za 11. svibnja, Njemačka za tri do četiri tjedna, a u Austriji, Poljskoj i Velikoj Britaniji razvoj aplikacija je u završnoj fazi.Naš izvor blizak Vladi kaže kako Hrvatska traži “sveobuhvatni pristup”.
- Stvorio se medijski šum jer se u medijima govorio samo o jednoj vrsti aplikaciji - onoj za praćenje nedavnih kontakata - pa šira javnost nikako ne može čuti da postoje i druge vrste aplikacija, odnosno tehnoloških rješenja. Točnije, postoje tri vrste aplikacija. Prva je aplikacija za informiranje i savjetovanje građana o svemu što žele znati o koronavirusu: kako prepoznati simptome, što učiniti i kome se javiti ako sumnjate na infekciju i slično.
Hrvatska to već ima. Mi smo nedavno razvili “Andriju” (digitalni asistent koji “radi” putem WhatsAppa) koji spada u prvu grupu aplikacija. Druga grupa su te aplikacije za praćenje kontakata o kojima se najviše govori, ali Europska komisija navodi i treću vrstu aplikacija, a to su tehnološka rješenja za praćenje ljudi koji su u karanteni, odnosno kojima je naložena samoizolacija.
Za prve dvije vrste aplikacija vrijede četiri osnovnih značajki: dobrovoljno instaliranje takvih aplikacija, odobrenje službenih državnih javnozdravstvenih institucija za korištenje tih aplikacija, zaštita privatnosti korisnika i uništenje tih aplikacija odmah nakon završetka epidemije. No za ovu treću vrstu su dopuštena i neka izuzeća - kaže sugovornik.
Kontrola širenja
Princip kontrole širenja epidemije i identificiranje novozaraženih i potencijalno inficiranih korištenjem Bluetooth tehnologije vrlo je jednostavan. Svatko tko bi na svoj mobitel instalirao “antikorona” aplikaciju za praćenje svih nedavnih kontakata dobio bi na svoj uređaj obavijest svaki put kada bi se ustanovilo da je netko s kim je bio u bliskom kontaktu unazad dva tjedna zaražen koronavirusom.
Naravno, preduvjet za funkcioniranje takvog modela ranog uzbunjivanja jest da većina građana ima instaliranu takvu aplikaciju i da svi oni kome se testiranjem utvrdi zaraza koronavirusom preko aplikacije podijele obavijest o tome svim ostalim korisnicima te aplikacije.
Izbor blizak Vladi upozorava da te aplikacije za praćenje kontakata nisu svemoguće.
- Prvo, da takve aplikacije budu učinkovite u borbi protiv širenja zaraze preduvjet je da ih dobrovoljno koristi između 60 i 75 posto stanovništva. Drugo, svi kojima bi se otkrila infekcija morali bi biti toliko savjesni i brzi da sami prijave svom liječniku da su korisnici te aplikacije kako bi nadležni mogli upozoriti sve druge korisnike da su bili u kontaktu s inficiranim.… - naglašava naš izvor.