Ni stotinu dana od formiranja hrvatska se Vlada trese zbog sukoba koalicijskih partnera. Razlog nesuglasica je Ina, odnosno suprotstavljena mišljenja oko načina rješavanja spora s mađarskim MOL-om. O stanju Ine i perspektivama rješavanja dioničarskog spora u Ini u intervjuu govori šef HDZ-ova Odbora za energetiku i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Ina je opet u središtu interesa javnosti, ali očito i predmet političkih nesuglasica. Kako to tumačite?
- Kad se govori o Ini, treba se vratiti u 2003. godinu. Tadašnja je Vlada odlučila da se kompaniji nađe strateški partner. Smisao toga je bio da se u suradnji s tim partnerom kompaniju pozicionira kao bitnog regionalnog igrača koji će svoj biznis širiti na tržištima susjednih zemalja. Od dva ozbiljna ponuđača, izabran je jedan. Sklopljen je ugovor i kroz taj ugovor dva su partnera preuzela određene obveze. Gledajući danas na taj ugovor i procjenjujući koliko je tih obveza ispunjeno, s punom odgovornošću mogu reći - vrlo malo. Što se događalo od 2003. do danas i zašto strateške odrednice nisu ispunjene? Posljedica toga je da nitko danas o Ini ne razmišlja kao o jakom regionalnom igraču, što je ona trebala biti, već samo kao o - a i to je sreća da se usudimo reći - strateškoj nacionalnoj energetskoj kompaniji u Hrvatskoj. To da se danas strateški partner u Ini ne želi uključiti u ključne investicije koje su Ini potrebne, ne za razvoj, već i za zadržavanje postojećeg tržišnog udjela - to je nedopustivo i zabrinutost javnosti je razumljiva.
No, u javnosti se stječe dojam da zastupate znatno blaže stajalište prema mađarskom MOL-u?
- Ne znam otkuda vam takav dojam, no ovo je moj stav koji oduvijek zastupam. Meni je samo žao što mi - hrvatska država - kao partner nismo i ranije proveli reviziju ugovornih obveza te MOL-u predočili vrlo jasan popis svega što nije ispunjeno, pa onda inzistirali na tome da se obveze ispoštuju.
Nije li upravo to bivša Vlada i napravila kroz arbitražnu tužbu?
- Ja ne znam što je napravljeno, jer ni stručna, a ni šira, odnosno zainteresirana javnost o tom našem postupku nije informirana. Ono što znam jest da su Mađari jedinu stavku tih ugovora koju mi nismo ispunili - preuzimanje Inine tvrtke Prirodni plin - vrlo pedantno pretvorili u osnovu za arbitražnu tužbu protiv Hrvatske u kojoj, bojim se, nemamo puno razloga za optimizam.
Ali preuzimanje Prirodnog plina Hrvatskoj bi donijelo milijarde kuna gubitaka?
- To ovisi o uvjetima preuzimanja, a oni nisu definirani ugovorom. O njima se tek trebalo pregovarati. Pregovori su vođeni, no prekinuti su dolaskom Kukuriku koalicije na vlast. Sve što je Ina napravila jest da je svoj računovodstveni gubitak od 360 milijuna kuna godišnje iz godine u godinu nanovo knjižila. Po mojem uvjerenju, ne radi se gubitku, već o neostvarenoj dobiti, temeljem razlike između ugovorene cijene plina i one cijene po kojoj je Ina plin na kraju prodavala. Plinski biznis iznimno je prihodovan, mene nitko ne može uvjeriti da je Ina jedina na tome gubila. Ipak, i takav računovodstveni gubitak, s obzirom na to da nismo preuzeli Prirodni plin na arbitraži ćemo teško osporiti.
Vi tvrdite da se taj problem moglo riješiti pregovorima s MOL-om, no pregovori su vođeni, bez puno uspjeha.
- Ono što ja tvrdim jest da danas arbitraže ne bi bilo da smo uspjeli dogovoriti nižu cijenu plina. A tadašnja državna tajnica Nataša Vujec i ja bili smo na dobrom putu, kad smo bili prisiljeni prekinuti cijelu priču jer smo izgubili izbore. Slično tome, imali smo i pregovaračko povjerenstvo koji je pregovaralo o izmjenama Dioničarskog ugovora, no i te razgovore je prekinula promjena vlasti.
No, zašto bi mađarska tvrtka odstupila od svojih zahtjeva ako ima potpisan ugovor?
- Ovdje se samo radi o tome jesmo li mi strateški partneri ili nismo. Ako MOL ne pokazuje interes da pronađe kompromisno rješenje vezano za te probleme, onda je vrlo upitno može li se njega smatrati strateškim partnerom. A u tom slučaju ide se na razvrgavanje partnerstva. To uopće nije sporno, no pitanje je kako se to radi. Hoćete li to napraviti na način da se kroz međusobne tužbe izvrgnete riziku plaćanja odštete od više milijardi kuna ili ćete naći čvrstu osnovu za svoj potez. Zašto nam nikad nije palo na pamet da napravimo pravnu analizu ugovora i ispunjenja obveza iz njega te - ako MOL svoje obveze ne želi ispuniti - naprosto raskinemo ugovor.
Znači, vi biste raskinuli Međudioničarski ugovor? Pa zar se arbitražni postupak ne vodi baš zbog toga?
- U redu, no što se događa u međuvremenu? Sve u Ini stoji. Neki dan sam prvi put čuo da će arbitražni spor završiti do kraja ove godine. A onda još slijedi i donošenje odluke, žalbeni postupak, pa do pravorijeka nećemo doći još pet godina. Gdje će Ina biti za pet godina? Ja to ne mogu gledati, da jedan MOL uništava Inu, a da istovremeno mi to pokušavamo promijeniti u postupcima gdje je sve protiv nas. Idemo naći svoje adute i situaciju u Ini dovesti u okvir zakonitosti i istinskog strateškog partnerstva.
Veliki intervju s ministrom Horvatom u cijelosti donosimo u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista.
