Ako je suditi po kretanju cijena Agrokorovih dionica i obveznica koje su nakon značajnog rasta u petak jučer ponovno počele gubiti vrijednost, moglo bi se zaključiti da investitori baš i nisu uvjereni da je rješenje za izlaz iz krize blizu.
Dvije Agrokorove obveznice jučer su pale više od pet posto, dok je dionica Jamnice, primjerice, oslabjela za dodatnih 5,6 posto. Svojom izjavom da će do utorka biti odobren tromjesečni plan vjerovnika za Agrokor, Maksim Poletajev, drugi čovjek u Upravi Sberbanka, ostavio je dojam kako je izlaz iz sadašnje situacije na vidiku, ali u ovom trenutku izgledno je samo to da će se idućih dana, jednakim intenzitetom, nastaviti održavati sastanci dobavljača, predstavnika Vlade, vjerovnika, vlasnika...
Na svom prvom okupljanju uoči razgovora s predstavnicima Vlade i Agrokora, pet najvećih prehrambenih kompanija donijelo je zaključak kako je u ovom trenutku najvažnije iskoordinirati aktivnosti i zadržati stabilnost svih uključenih u ovaj proizvodno-prodajni lanac. Prema riječima Damira Bulića, predsjednika Uprave Kraša, tvrtke koja je i pokrenula inicijativu “zbijanja redova” dobavljača, njihova je intencija sačuvati stabilnost, kako vlastitih kompanija tako i koncerna Agrokor, kao najvećeg kanala za prodaju u Hrvatsku.
Na sastanku u Vladi dobavljačima okupljenim oko Kraša danas će se pridružiti još pet kompanija, među kojima i Atlantic Grupa. Razlog zbog kojeg se nisu odazvali prvom sastanku dobavljača, pojasnili su, neprofesionalnost je u organizaciji sastanka. Tako navode da “nijedan pojedinačni dobavljač nema pravo kalkulirati s pozicijama ostalih dionika u medijima i prejudicirati dogovor, netočno informirajući javnost“.
Dok u Atlanticu smatraju neprimjerenim iznositi očekivanja uoči sastanaka, ostali veliki dobavljači nemaju takvih dvojbi.
Ojačati poziciju
- Glavni zahtjev dobavljača od Vlade bit će da se aktivno uključi u pregovore s bankama kako, prilikom restrukturiranja Agrokora, dobavljači ne bi bili ti koji će morati platiti trošak, odnosno smanjiti svoja potraživanja - kažu u jednoj od prehrambenih kompanija. Ukoliko Vlada stane iza njih, proizvođači očito vjeruju da će ojačati i njihova pregovaračka pozicija s bankama. Poznato je da potraživanja dobavljača prema Agrokoru iznose oko 16 milijardi kuna, od čega se dvije trećine odnosi na neplaćenu isporučenu robu, pri čemu se fakture za potraživanja starija od 60 dana procjenjuju na više od dvije milijarde kuna. Jedna trećina potraživanja, međutim, zapravo su različiti financijski aranžmani kojima su dobavljači zapravo kreditirali Agrokor. U ovom trenutku, očito je, najveća neizvjesnost vlada oko toga kako će se riješiti pitanje mjenica i drugih dužničkih financijskih aranžmana.
- Mi smo godinama ustvari kreditirali Agrokor koji je kasnio s plaćanjem, a sada bismo trebali pristati na to da se smanje naša potraživanja prema njemu. Naravno, lako je sada tvrditi da smo olako ušli u takav odnos s Agrokorom, ali je jednako tako svima jasno koja je bila naša pozicija u toj situaciji - objašnjavaju u jednoj od tvrtki koja se sudjelovala na sastanku. U slučaju da se ide na model prema kojemu bi se od kreditora i dobavljača Agrokora zahtijevalo da smanje svoja potraživanja za, primjerice, 20 posto, to bi za kompanije značio trošak od oko tri milijarde kuna.
- To bi stvarno bio težak udarac prehrambenom sektoru i gospodarstvu - naglašava sugovornik iz te branše.
Težak udarac
No, ostaje pitanje koliko im Vlada u ovom trenutku može pomoći. Premijer Andrej Plenković i jučer je ponovio kako se traži rješenje te da Vlada želi i priželjkuje “da ono nema nikakvog negativnog utjecaja na stabilnost hrvatskog gospodarskog i financijskog sustava”.
Ako je kompanija prezadužena i nelikvidna, nema dvojbe da prednost ima onaj tko je spreman donijeti svježi novac. Takvu spremnost zasad je pokazala samo Sberbank.
Zaštita malih
Ostaje vidjeti što će pokazati cjelovita analiza financijskog stanja kompanije, kao i konačna procjena kakva se i kolika žrtva očekuje od svakog kreditora i dobavljača. Ono što se neslužbeno moglo čuti jest da svakako treba uvažavati činjenicu o tome da nisu svi u istoj poziciji, kako dobavljači tako ni kreditori. Stoga je realno očekivati da će se barem pokušati napraviti svojevrsna lista prioriteta za plaćanja. U Vladi zasad ne žele ništa prejudicirati, ali iz ranijih izjava ministara moglo se shvatiti da će svakako nastojati zaštiti male proizvođače, osobito one koji su Agrokoru prodavali proizvode sa svojih obiteljskih gospodarstava. Kompanije koje su kreditirale koncern, kako se čini, imat će manje obziran tretman. Od njih se očekuje da su, morale računati s rizikom da posuđeni novac preraste u ‘nenaplativo potraživanje’.
“Ruski Magnit želi Konzum i Mercator”
Magnit, najveći ruski maloprodajni lanac, zainteresiran je za kupnju Agrokorova Mercatora u Sloveniji, Konzuma u Hrvatskoj i Idee u Srbiji, spekulirao je jučer slovenski portal Finance. Ovim preuzimanjem Magnit bi postao vodeći lanac u balkanskoj regiji.
Kompanija ima sjedište u gradu Krasnodaru, a osnovao ju je 1994. Sergej Galicki, koji je i izvršni direktor. Prema Forbesu, njegovo osobno bogatstvo iznosi oko sedam milijardi dolara. Galicki je još 2006. ponudio dionice poduzeća na inicijalnoj javnoj ponudi i skupio oko dvije milijarde dolara, a nakon te ponude ostalo mu je još 36 posto dionica tvrtke.
Korporacija zapošljava čak 271.000 ljudi, a na Londonskoj burzi vrijedi 18,6 milijarde dolara. Tvrtka u Rusiji ima 13.364 dućana,od čega je 10.000 malih dućana. (D.Ž.)