U subotu, 26. rujna, u SDP-u se bira novo vodstvo. Uz novog predsjednika stranke, istoga se dana bira Predsjedništvo koje ima 17 članova te stotinjak članova Glavnog odbora. Za predsjednika stranke natječe se pet kandidata: saborski zastupnik Peđa Grbin, zagorski župan Željko Kolar, načelnica Omišlja na Krku i zastupnica Mirela Ahmetović, bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić te pulski SDP-ovac Marino Percan. Favoriti za predsjednika stranke su Kolar i Grbin za koje se vjeruje da će ući u drugi krug. Oko Kolara se okupila stranačka struktura koja je podržavala bivšeg predsjednika Davora Bernardića, a oko Grbina njegovi protivnici.
Gradonačelnica Supetra Ivana Marković priklonila se Kolaru
Kandidat za predsjednika SDP-a, zagorski župan Željko Kolar tijekom kampanje je proširio tim s kojim izlazi na unutarstranačke izbore. Najveće iznenađenje i potpuno novo lice u njegovoj ekipi je gradonačelnica Supetra na Braču, Ivana Marković. Kako je Marković članica tzv. neretvanske skupine koja je od odluke o provođenju unutarstranačkih izbora sklona Peđi Grbinu, vjerovalo se da je na Grbinovoj strani. No, samo pet dana prije izbora za novo stranačko vodstvo, odlučila je ojačati Kolarov tim. Novost je i podatak da se Kolaru pridružio i predsjednik splitskog SDP-a Goran Kotur za kojega se donedavno nije znalo kome će se prikloniti.
Otprije je poznato da Kolara podržavaju gradonačelnik Čakovca, Stjepan Kovač, gradonačelnik Koprivnice, Mišel Jakšić, i predsjednik osječko baranskog SDP-a Domagoj Hajduković. Nova imena u Kolarovu timu zasigurno trebaju pridonijeti saniranju negativne slike koja se u javnosti i dijelu članstva počela stvarati oko njegove kandidature nakon što se u prvom redu onih koji ga podupiru našao predsjednik vukovarskog SDP-a Željko Sabo koji je osuđen za političku korupciju. Isti je efekt ostavila podrška predsjednika koprivničko-križevačkog SDP-a Mladena Kešera, načelnika Općine Kalnik koji je više puta kažnjavan za sukob interesa i koji je kao načelnik općine svojim tvrtkama dodjeljivao poslove. Kolar je prozivan i zbog Draženka Pandeka, zagrebačkog SDP-ovca koji se nalazio iza Kolara kad je predstavio kandidaturu za predsjednika SDP-a.
Automatski ga se povezalo s Milanom Bandićem jer Bandić zahvaljujući Pandeku ima većinu u Skupštini. Naime, Pandek je zaposlenik Grada i svoj mandat u Skupštini je stavio u mirovanje, a ušla je zamjena koja je isti čas prešla na Bandićevu stranu. Kako je stranka uglavnom podijeljena u dva tabora koji su grupiraju na Kolarovoj i Grbinovoj strani, tako se svrstavaju i kandidati za Predsjedništvo koje ima 17 članova. Od kandidata za Predsjedništvo u zagrebačkoj organizaciji Kolara podržavaju Tihomir Barišić, kum bivšeg predsjednika Davora Bernardića, spomenuti Draženko Pandek te Vesna Nađ. U drugom izbornom okrugu (Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka i Karlovačka) Kolaru su naklonjeni kandidati Zdravko Lojna i Valentina Opić. U trećem okrugu (Zagorje, Međimurje, Varaždinska županija) za Kolara su Mladen Kešer, Stjepan Kovač te Sebastijan Svat. U četvrtom izbornom okrugu (Slavonija) Kolara podržavaju Domagoj Hajduković, Marina Opačak Bilić, Željko Sabo i Mate Vukušić.
Od kandidata za Predsjedništvo u petom izbornom okrugu (Istra i Primorsko goranska županija) za Kolara je europarlamentarka Romana Jerković, a u šestom (Dalmacija) Goran Kotur, Matko Kuzmanić i Ivana Marković. U programu se Kolar zalaže za moderni SDP kao vodeću stranku hrvatske ljevice i lijevog centra. Ističe tri glavna cilja: izgradnju moderne stranke lijevog centra uz istovremeno oživljavanje stranačke organizacije i premošćivanje dubokih podjela, izgradnju Hrvatske kao moderne države učinkovitog pravnog sustava i funkcionirajućeg tržišnog gospodarstva uz efikasnu državnu regulaciju, te izgradnju Hrvatske kao pravednog društva u kojemu se poštuju prava građana i različitosti, poštuju i razvijaju prava svih manjina, funkcionalna socijalna pravednosta i izražena solidarnost.
Uz Grbina su oni s kojima je pokušao srušiti Bernardića
Jezgru tima s kojim Peđa Grbin ide na unutarstranačke izbore kao kandidat za predsjednika SDP-a čine ljudi s kojima je inicirao odstupanje Davora Bernardića s čela stranke prije više od dvije godine, kada je SDP-u tonuo rejting, a rezultati parlamentarnih izbora koji su najlošiji u zadnjih 20 godina naknadno su im dali za pravo. Riječ je o bivšim ministrima Siniši Hajdaš-Dončiću, Mihaelu Zmajloviću, zatim Vedranu Babiću, europarlamentarki Biljani Borzan, saborskoj zastupnici Sabini Glasovac te većini članova tzv. neretvanske skupine.
Grbinova platforma je bazirana na tome da stranku ne mogu i dalje voditi ljudi koji su zaslužni za izborni poraz, a svoju kvalifikaciju za predsjednika izvodi iz izbornog legitimiteta (kao kandidat na zadnjem mjestu u svojoj izbornoj jedinici osvojio je najveći broj glasova). Uz Hajdaš-Dončića i Borzan, Grbin je i ostale SDP-ovce koji su se dokazali na izborima prve želio vidjeti na svojoj strani. Prva skupina s kojom se sastao nakon objave kandidature bili su SDP-ovi gradonačelnici. Isprava su ga gotovo svi podržavali (jedino mu gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić nije došao na sastanak), a do jučer su SDP-ovci vjerovali da ima i podršku Ivane Marković. No, kada se pogledaju kandidature za članove Predsjedništva SDP-a, ispada da je među kandidatima za 17-člano tijelo više Grbinovih pristaša, nego Kolarovih. U zagrebačkoj organizaciji za njega su neki od najjačih kandidata. Riječ je o Alenu Čičku, uspješnom odvjetniku koji je na prošlim izborima bio kandidat za predsjednika te organizacije. - Želim da stranka na čelu ima moralne i čiste ljude. Puno je članova, posebno u Zagrebu, koji žive u komforu, a dio članstva se nije osamostalio od Bandića - kaže Čičak koji je uz Grbina jer Kolarov tim, tvrdi, čine ljudi koji su produžena Bandićeva ruka te ljudi koji su arhitekti zadnjeg izbornog potopa.
U Grbinovu timu su i zagrebački kandidat za Predsjedništvo Ivan Račan te Sara Medved i najvjerojatnije Karolina Leaković. U drugom izbornom okrugu (Zagrebačka županija, Karlovačka i Sisačko-moslavačka) kandidati za Predsjedništvo koji podržavaju Grbina su gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček i Mihael Zmajlović. Zanimljiv je treći izborni okrug (Zagorje, Međimurje, Varaždinska, Koprivničko-križevačka županija) iz kojega dolazi Kolar. Njegov stranački mentor Hajdaš-Dončić podržava Grbina, a u utrci za Predsjedništvo rival mu je Mladen Kešer.
Nadalje, gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan Pentek nije za svog župana, nego je za Grbina. U četvrtom izbornom okrugu (Slavonija) za Predsjedništvo se kandidirao Vinko Grgić, gradonačelnik Nove Gradiške koji je podržavao Grbina, no on je zbog uhićenja i istrage u aferi Janaf otpao iz svih stranačkih kombinacija. No, tamo ga među kandidatima podržavaju Biljana Borzan, Biljana Gaća i Stribor Valenta. U petom izbornom okrugu (Istra, Primorje) od pet kandidata za Predsjedništvo dvoje je za Grbina - Željko Jovanović i Sandra Krpan. U šestom izbornom okrugu (Dalmacija) uz Grbina je Sabina Glasovac te navodno gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.
Grbin ima opsežan i temeljit program, od radnog prava, porezne politike, ostvarivanja socijalne pravednosti, obrazovanja, zdravstva, ističe važnost poljoprivrede, javne investicije kao dio plana izlaska iz krize izazvane koronom, energetsku politiku s naglaskom na obnovljive izvore koji moraju biti javno dobro, pa do izbornog sustava koji bi trebalo reformirati i “uvesti mješoviti sustav, po uzoru na Njemačku ili Novi Zeland, koji će zadržati proporcionalnost, ali istovremeno osigurati da građani u jednomandatnim okruzima direktno biraju svoje predstavnike, imenom i prezimenom”.