Nedostatak adekvatne opreme i kadra veliki je problem KBC-a Split koji se bori sa starim aparatima i listama čekanja, dok pritisak pacijenata postaje sve jači.
Vodstvo i osoblje žele da KBC Split dobije status bolnice od državnog interesa jer drže da je dugo bio zapostavljen u kadrovskom smislu, ali i u nabavci opreme i izgradnji infrastrukture, pa mu treba više vremena da dostigne standard nekih bolnica na sjeveru zemlje.
Novi uređaj za smanjenje lista čekanja
- Zadnjih smo godina inzistirali na žurnoj nabavci uređaja za magnetsku rezonancu (MR) jer je cijela bolnica koristila jedan MR starosti 12 godina. Novi uređaj će pomoći unaprjeđenju kvalitete rada i da smanjimo, a možda i zaustavimo, postojeće liste čekanja - kaže u razgovoru za Hinu voditelj Kliničkog zavoda za radiologiju KBC Split Krešimir Dolić.
No, nedostatak kadra i opreme nije glavni razlog za stvaranje dugih lista čekanja, već su uzroci i loša trijaža pacijenata, hiperprodukcija indikacija za dijagnostičke pretrage zbog nepoštivanja stručnih smjernica, a dijelom i nedostatak građanske odgovornosti.
Pacijenti koji relativno brzo dobiju termin ne pojavljuju se u zakazano vrijeme, ne odjavljuju termin i tako se stvaraju liste čekanja, kaže Dolić.
Unatoč tome, tvrdi, u Kliničkom zavodu za radiologiju, kroz koji dnevno prođe do 800 pacijenata, u većoj mjeri uspijevaju zadovoljiti akutne potrebe za dijagnostičkim pretragama.
Još donedavno koristili su analognu aparaturu, točnije zastarjeli rentgenski film i bili jedini radiološki odjel u državi koji nije bio digitaliziran.
Ipak, u zadnje dvije godine stvari se kreću na bolje jer su dobili dva nova CT uređaja, prije godinu dana prvi RTG digitalni aparat, a ove godine i digitalni mamograf.
Digitaliziran je i dio postojeće analogne aparature, a iza Uskrsa očekuju još jedan digitalni RTG uređaj. Cilj im je obnoviti svu opremu s obzirom da i danas na odjelu imaju aparat star nevjerojatnih 30 godina, na kojem snimaju djecu i odrasle.
Praktički sva dijagnostika događa se u KBC-u
Splitski KBC je nakon zagrebačkog druga bolnica po važnosti u Hrvatskoj, koja godišnje primi od pola do milijun pacijenata iz cijele Dalmacije, susjedne Bosne i Hercegovine te u sezoni brojne turiste.
No, dok je splitski KBC jedina velika bolnica u regiji, kojoj gravitira i do milijun ljudi, u Zagrebu isti broj ljudi na raspolaganju ima sedam bolnica.
- Problem je što više nemamo ni Dom zdravlja koji je bio neka vrsta brane prema bolnici. Tako se praktički sva dijagnostika događa u KBC-u, a potrebe onkoloških pacijenata, kojih je sve više u postotku ukupnih pacijenata, iz godine u godinu sve su veće - kaže Dalić.
Kada je u pitanju zdravstvo, svi trebamo imati jednaki standard. Potrebe su velike jer su od ranije ostale dubioze koje treba sanirati.
- Mislim da zaslužujemo više pažnje i kad nešto tražimo, to je zato što Split kao centar regije to zaslužuje - istaknuo je.