Obustavili smo isporuku lijekova u 28 bolnica i tako će biti dok se ne riješi problem neplaćanja koji je ovih dana kulminirao. Podvukli smo crtu i sve dok se rok plaćanje lijekova ne svede ispod 365 dana, opskrbe bolnica neće biti, kaže direktor Medike, najveće hrvatske veledrogerije, Jasminko Herceg, i dodaje da su s obzirom na činjenicu da se problem i dalje ne rješava, prisiljeni na taj nepopularni korak premda su sve veledrogerije svjesne da bi to moglo značiti nedostupnost terapije i za one najteže pacijente.
Izgubili strpljenje
I druga velika veledrogerija Oktal Pharma također je jučer prekinula opskrbu lijekovima i to za 33 bolnice. Petnaestak bolnica već je i tuženo pa im prijete i ovrhe. Podaci pokazuju da su najstariji dugovi stariji od dvije godine. Također, prema nekim informacijama, velike farmaceutske tvrtke potpuno su "zaključale ladice" i više ne isporučuju robu veledrogerijama dok se ne plate stari dugovi.
- Naprosto, proizvođači nam više ne žele isporučiti robu jer su dugovi dosegli 5 milijardi kuna - objašnjava Herceg. - Sve bolnice koje imaju račune starije od godine dana od jučer su u istoj situaciji, a to se odnosi i na one velike poput KBC-a Osijek, KBC-a Split, KB-a Sveti Duh, Dječje bolnice u Klaićevoj ili pak Infektivne klinike 'Dr. Fran Mihaljević'. Zasad je KBC Zagreb, kao najveći potrošač poglavito skupih lijekova, i dalje na "zelenoj listi" jer se još drže na 350 dana. Ima i svijetlih primjera, poput KBC-a Rijeka, KB-a Merkur, KBC-a Sestre milosrdnice ili pak Ortopedske klinike u Lovranu i OB-a Slavonski Brod koje su redoviti platiše i njima će biti dostavljeni lijekovi koje još imamo na zalihama - objašnjava Herceg trenutačnu situaciju u opskrbi lijekovima.
Bili su optimisti
Dodaje da je sve veći problem i plaćanje lijekova na recept koji dosad nisu bili upitni. Naime, dug HZZO-a prema veledrogerijama u tom segmentu dosegnuo je 700 milijuna kuna. Razlog tog novog duga je činjenica da je prije tri mjeseca Ministarstvo financija odlučilo platiti veledrogerijama 500 milijuna kuna dugova bolnica i to iz sredstava koja se inače plaćaju HZZO-u iz proračuna prema zakonskim obvezama države za osobe koje same ne ne trebaju plaćati zdravstveno osiguranje. - Nama sad nedostaje taj dio primanja za redovito poslovanje, a to znači i za plaćanje lijekova na recept - objašnjava direktor HZZO-a Lucijan Vukelić. Herceg pak ističe da Vlada stalno govori da se obveze trebaju plaćati i zato su u veledrogerijama bili optimisti kad su dolazili na sastanak u MIZ.
- Pokazalo se da smo umjesto plaćanja dijela dugova, dobili poruku ministra zdravstva da smanjimo promet u bolnicama - kaže Herceg. Brine ih što je prvi put došlo do zastoja u plaćanju i u ljekarništvu, a ne samo u bolnicama. Drže da je tome kumovala i činjenica da se značajno povećala potrošnja skupih lijekova. Naime, covid nije krivac za ove dugove jer je "potrošio" samo oko 300 milijuna kuna, a dugovi u devet mjeseci narasli su za dvije milijarde.
- Mi smo jasno i argumentirano ministru i Vladi dali više nego li korektnu ponudu. Ono što četiri najveće veledrogerije mogu napraviti je da možemo 'nositi' tri milijarde kuna duga, ali ne pet. Rekli smo da nam se plati dvije milijarde odmah, a onda ćemo svakog zadnjeg dana u mjesecu dostaviti podatak koliki je dug koji prelazi tri milijarde. Ako je on primjerice plus 100 milijuna, da se odmah interventno plati, a temeljni dug ostaje isti. Pristali smo da se taj princip primjenjuje do 30. lipnja sljedeće godine dok traje ova krizna situacija. Nakon tog datuma ponovo bismo sjeli za stol da vidimo može li se učiniti još što da se dug polako smanjuje ovisno o stanju državnih financija. Na ministarstvu je da kontrolira potrošnju u sustavu i da se osigura da ljekarne, kao i prije, budu na 60 dana plaćanja - objašnjava Herceg.
No, na sastanku u ponedjeljak veledrogerije su dobile ponudu od 200 milijuna kuna za smanjenje duga te da će se rebalansom proračuna nastojati namaknuti i dodatna sredstva. Koliko bi to moglo biti nema ni naznaka, ali je sigurno da se odluka neće znati prije kraja studenoga. Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da je to u ovom trenutku maksimu i traži strpljenje koje veledrogerije očito više nemaju. Zasad ne nudi tzv. sistemsko rješenje koje se najavljivalo prije koji mjesec nego samo ono na što pristaje ministar financija Zdravko Marić.
Kriva percepcija
Herceg kaže kako je kriva percepcija veledrogerija jer se misli da one mogu smanjiti cijene lijekove pa bi onda "sve bilo u redu". Naglašava da one niti odlučuju o listama lijekova niti pregovaraju s proizvođačima o cijenama pa su zapravo samo posrednici u problemu jer se na njihova leđa "navalio" dug za koji nema rješenja.
- Nama se od početka srpnja zaliha lijekova smanjila za 20 posto i ako se trend nastavi, a hoće jer se lijekovi ne plaćaju, lageri će uskoro ostati prazni - kaže Herceg. - Nadam se da će se uskoro naći neko rješenje jer imamo još nekih zaliha lijekova, ali nedovoljno za dulje razdoblje. Ako ova situacija potraje, imat ćemo problema s biološkom terapijom za kronične pacijente jer se ona nabavlja na ime određenog pacijenta, što znači da to ne možemo imati na zalihi - kaže ravnatelj Dječje klinike u Klaićevoj prof. dr. Goran Roić.
Dodaje da su njihovi računi nešto stariji od godinu dana, ali da to nije posljedica lošeg poslovanja, jer racionalizira se sve što se može, već su povećani troškovi što za covid što za plaćanje ranije neplaćenih prekovremenih sati. Sve to govori da vremena nema i da je nužno brzo, a potom i sistemsko rješenje.