TROŠAK LIJEKOVA

NEOBIČNA PROCEDURA DONOŠENJA KLJUČNOG ZAKONA U ZDRAVSTVU Kujundžić dao samo 4 dana za javnu raspravu o zakonu kojim se dijeli 6 milijardi kuna

Zagreb, 151216.
Sabor RH.
Posljednjeg dana redovnog zasjedanja, Sabor RH ce odlucivati o drzavnom proracunu za 2017. godinu i 132 amandmana podnijeta na taj glavni financijski dokument
Na fotografiji: Milan Kujundzic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadic / HANZA MEDIA

Milan Kujundžić

 

Ministarstvo zdravstva smatralo je da su četiri radna dana dovoljna za e-savjetovanje o izmjenama Zakona o lijekovima premda je riječ o propisu koji “u rukama” drži potrošnju veću od šest milijardi kuna godišnje!

Izmjenama se na novi način namjerava u budućnosti regulirati osobito cijena lijekova, ali predlagač zakona očito misli da tu “javnost nema što reći”, odnosno da je važnije zadovoljiti tzv. normativni plan ministarstva negoli čuti što kaže javnost. Naime, ovaj je zakon bio “u planu” za prvo polugodište ove godine. Osim toga, u Ministarstvu tvrde da im “se žuri” jer ih još čeka veliki broj pravilnika i drugih propisa koji će se temeljiti na tom zakonu.

Hitna intervencija

Na naš upit povjerenici za informiranje o zakonitosti tako kratkog roka savjetovanja dobili smo vrlo jasan i decidirani odgovor prema kojem “e-savjetovanje pri donošenju zakona i podzakonskih akata kojima se utječe na interese korisnika, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, mora u pravilu trajati 30 dana”.

Izuzetak može biti neki opravdani razlog za hitnoću, ali on mora biti naveden u popratnom dokumentu koji je kod ovog zakonskog teksta izostao, a i teško da bi opravdanja moglo biti jer je predviđeno da zakonske izmjene stupaju na snagu tek od početka iduće godine! Čak štoviše, izrijekom se kaže da će se “primjedbe i prijedlozi koji stignu tijekom e-savjetovanja ‘ugrađivati’ u zakonski tekst do 10. srpnja!”

 

Riječju, javnosti je za očitovanje trebalo ostati četiri radna dana, a Ministarstvu čak cijeli mjesec. To je razlog što je Ured povjerenika za informiranje “pokrenuo postupak prema predstavci građana”. Nakon što se Jutarnji list prije zainteresirao za to pitanje i obratio se povjerenici za informiranje Ministarstvo je naglo promijenilo mišljenje i već u srijedu na e- savjetovanju osvanuo je novi datum trajanja javne rasprave - do 15. lipnja! No, to i dalje prema mišljenju povjerenice za informiranje nije dovoljno dugi rok za javnu raspravu.

Zakonskim izmjenama inače mijenja se način određivanja cijene lijekova, odnosno u buduće bi najvišu cijenu određivala Agencija za lijekove i medicinske proizvode, a ne HZZO, dok bi se pregovaranje o mogućoj nižoj cijeni prepustilo Zavodu. Premda na prvi pogled to može izgledati kao povoljnija varijanta za zdravstveni sustav, neki drže da bi HZZO mogao dobiti kamen oko vrata jer, kako su nam rekli oni koji se bave stavljanjem lijekova u promet, moglo bi doći i do toga da ni jedan od proizvođača ne želi pristati na nižu cijenu od one najviše određene.

U odgovoru Ministarstva kaže se kako su “proizvođači zadovoljni predloženim te se nadaju da će se praksa nižih cijena nastaviti”. Osim toga, u zakonu se ne govori što je polazišna točka za najvišu cijenu, primjerice je li to ona koja se trenutačno određuje kao referentna na temelju prosjeka tri europske zemlje. Ministarstvo tvrdi da će i u buduće vrijediti isti kriterij, ali to se iz zakona ne vidi.

Nova deklaracija

Javnost ne zna ni to da je Hrvatska od prošlog mjeseca potpisnica tzv. Valletta deklaracije, čija je zamisao da desetak zemalja u buduće zajednički pregovara s proizvođačima nekih lijekova ne bi li snizili cijenu primjerice za tzv. lijekove siročad (koriste se za rijetke bolesti), zatim za biosimilarne, ali i za oralne antidijabetike (dijabetes) odnosno antikoagulante (protiv zgrušavanja krvi) ne bi li se dobila što niža cijena. U toj je inicijativi inače 32 posto populacije EU, no sve te zemlje od Portugala, Španjolske, Italije, Cipra ili Irske imaju veći BDP od Hrvatske.

Upravo nizak BDP bio je jedan od argumenta zbog kojih su neki lijekovi bili jeftiniji u Hrvatskoj nego li u tim zemljama. Pokaže li se da su kalkulacije za Hrvatsku bile loše, izlaska iz potpisanog, barem za neko vrijeme, neće biti.Sve u svemu svaka izmjena Zakona o lijekovima vrlo je osjetljiva pa je zato dobro da se izjasni što veći broj zainteresiranih, što je onemogućava kratko e-savjetovanje.

Izdvajamo