Porez na imovinu bit će novi udar na srednji sloj, a Hrvatsku bi mogao gurnuti još dublje u recesiju. Štoviše, novi će porez gotovo sigurno dovesti do daljnjeg raslojavanja hrvatskoga društva, što neće proći i bez posljedica na političku scenu.
Jedan od glavnih problema s novim porezom, upozoravaju stručnjaci, leži u tome što Hrvati, za razliku od stanovnika europskoga Zapada, nikada nisu razvili običaj ulaganja u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire, već su štednju koju su desetljećima stvarali usmjeravali u kupnju nekretnina. Istini za volju, valja reći da u vrijeme socijalizma nisu ni imali mnogo izbora, no taj se običaj nije puno promijenio ni nakon urušavanja bivšeg sustava. Pojednostavljeno rečeno, Hrvatska je, barem što se tiče mogućnosti ulaganja, ostala nerazvijeno tržište, na kojem je ideal svakoga građanina bio steći vlasništvo nad nekretninama, bilo svojim novcem (što je s vremenom sve manje bio slučaj), bilo kreditom banaka.
- Dok je u SAD-u ideal uvijek bio pokretanje biznisa, kod nas je vazda uobičajeno ulaganje u nekretnine. Naš svijet prilično je usporen, veže se uz prostor, uz stan ili kuću, a ne uz dinamičan biznis - rekao je sociolog Dražen Lalić.
Zapljena imovine
- Hrvatska ima atipičnu strukturu kada je u pitanju vlasništvo nad nekretninama, što je posljedica naslijeđenih stanarskih prava iz socijalizma. Zbog svega toga, mi smo prva zemlja u Europi nakon Islanda prema udjelu privatnog vlasništva nad nekretninama - ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Kako god bilo, jasno je da će porez na imovinu prilično opteretiti džepove hrvatskih građana. Već i podatak da imamo gotovo dva milijuna stanova, od kojih se mnogi iznajmljuju, a mnogi zjape i prazni, dovoljan je pokazatelj materijalnog stanja nacije, koje ne mora nužno pratiti i ono financijsko. Ukratko, moglo bi se reći da smo bogati nekretninama, iako najveći dio građana svojim primanjima jedva krpa kraj s krajem.
- Apsurdno je da imamo ljude bez dohotka koji će morati plaćati porez na imovinu. Osnovno je pravilo da porezni obveznik mora imati porezni kapacitet, što s tim porezom nije slučaj, a činjenica je da vlast to uopće ne zanima i da nema socijalnu odgovornost - upozorio je Guste Santini, ekonomski stručnjak. Ne treba se stoga čuditi ocjenama da će novi porez izazvati velike otpore u javnosti. Dok se burza rada puni rekordnom brzinom, a banke plijene imovinu građana koji ne otplaćuju kredite, teško je očekivati da će građani pokazivati razumijevanje za uvođenje novog nameta, čak i ako se zna da je Hrvatska među rijetkim zemljama na Starom kontinentu koja još nema porez na imovinu.
Modifikacija ciljeva
No, za vladajuću koaliciju problem bi mogao predstavljati i tajming uvođenja novoga poreza. Radi se o 2013., godini u kojoj će se održati lokalni izbori i izbori za Europski parlament. Kako se glasačko tijelo dviju vodećih Kukuriku stranaka - SDP-a i HNS-a - regrutira upravo iz srednjega sloja koji će najviše biti pogođen porezom na imovinu, vrlo je izgledno da će njegovo uvođenje dodatno istopiti popularnost vladajuće koalicije.
- Iako je porez na imovinu logična posljedica našeg ulaska u EU, pitanje je je li njegovo uvođenje u sljedećoj godini najbolji trenutak za to. Mnogi u Hrvatskoj imaju nekretnine, pa bi novi porez mogao dodatno srušiti popularnost Vladi Zorana Milanovića . Sve se to događa u uvjetima kada popularnost njegove Vlade znatno pada, što zbog neispunjenih obećanja, što zbog velikih očekivanja građana, što zbog pogrešnih kadrovskih poteza - ocijenio je politolog Višeslav Raos.
Prema njegovom mišljenju, realno je očekivati da će otpor uvođenju tog poreza biti velik. U svakom slučaju, novi će porez doliti ulje na vatru nikad dovršenim raspravama o podrijetlu imovine u Hrvata, kao i u društvu rasprostranjenom osjećaju nejednakosti. Zbog svega toga, bit će zanimljivo gledati, istaknuo je Raos, kako će na uvođenje poreza na imovinu reagirati aktualna oporba.
- Bojim se da će se i s porezom na imovinu dogoditi isto što i s drugim reformskim mjerama, a to je da će se početi provoditi, a onda će se, zbog otpora javnosti, s time stati negdje na pola puta, ili će se njegovi ciljevi znatno modificirati - poručio je Raos.
Netaknuti novac
Hrvatski problem s porezom na imovinu proizlazi i iz činjenice da su mnogi građani svoje stambeno pitanje u prošlom desetljeću riješili uzimanjem kredita. To znači i da je pravi vlasnik njihovih stambenih kvadrata zapravo banka, kojima građani ionako sve teže otplaćuju rate. Zbog svega toga, kaže Lalić, oporezivanju nekretnina u Hrvatskoj ne može se pristupati na isti način kao i u Švicarskoj ili Švedskoj.
U cijeloj priči nije nebitno ni to što se porez na imovinu u Hrvatskoj uvodi u uvjetima nesređenih zemljišnih knjiga i drugih registara. Ta činjenica, čija će posljedica biti i pogreške u primjeni, dodatno će pothraniti osjećaj dijela građana da je taj porez nepravedan. K tome, porez na imovinu tereti samo jedan dio imovine, a to su nekretnine, a ostatak imovine, poput financijske imovine, ostaje netaknut. Rezultat toga bit će, kaže Lovrinčević, prelijevanje novca u drugu imovinu i rast investicijskog balona na nekom drugom mjestu.
Stambeno pitanje
Analitičari već sada upozoravaju kako će nakon uvođenja poreza na imovinu doći do drastičnog pada cijena nekretnina. Doduše, to i ne mora biti loša vijest jer će niže cijene omogućiti mnogim mladim obiteljima da riješe stambeno pitanje. Ekonomisti, s druge strane, tvrde da će pad cijena dovesti do loma na ionako katastrofalnom tržištu nekretnina, što će dosadašnjim vlasnicima srušiti vrijednost imovine, i to u uvjetima krize koja iz godine u godinu cijene nekretnina u Hrvatskoj obara po godišnjoj stopi od desetak posto.
K tome, novi porez Hrvatsku umjesto da izvlači, gura još dublje u krizu iz koje ionako ne uspijeva isplivati već četvrtu godinu zaredom.
- Porez na imovinu dodatno će smanjiti potražnju, što će kao posljedicu imati produbljivanje recesije na čijem se dnu sada nalazimo - istaknuo je Lovrinčević.
Linić ustrajan, bez obzira na popularnost mjera
Porez na imovinu u Europi uglavnom je prihod lokalne samouprave, a tako će, ako je suditi prema izjavama iz Vlade, biti i u Hrvatskoj. No, pravo je pitanje, upozorio je sociolog Dražen Lalić, na što će se tako prikupljen novac trošiti.
- Ako će se tim novcem i dalje financirati Crkva, lažni branitelji i invalidi Domovinskog rata, ako će on ići za financiranje glomaznog i statičnog državnog aparata, ili za uhljebljivanje političkih kadrova, ako će se njime osiguravati opstanak više od 560 gradova i općina, od kojih mnogi nemaju kapaciteta za opstanak, ili neracionalna diplomatsko-konzularna predstavništva, onda je bolje da o njegovu uvođenju ni ne razmišljaju. No, ako će se taj novac koristiti za provedbu temeljitih ekonomskih i društvenih reformi i za razvoj zemlje, onda bih to mogao podržati. Međutim, dosadašnje djelovanje Vlade koja provodi više kozmetičke nego istinske gospodarske i društvene reforme, ne daje temelja da će se tako i dogoditi - zaključio je Lalić.
S druge strane, u uvođenju poreza na imovinu dio analitičara vidi energičnost ministra financija Slavka Linića.
- I ovaj potez pokazuje da Ministarstvo financija i Linić spadaju među rijetke koji imaju jasne ciljeve, koje namjeravaju provesti bez obzira na to koliko ti ciljevi bili nepopularni - istaknuo je Raos.