Prema neslužbenim, no vrlo pouzdanim informacijama, iz nalaza brisa nosa i grla Gabrijela Bebića, devetogodišnjeg dječaka iz Metkovića, koji je u utorak preminuo u KBC-u Split od sepse, dokazano je postojanje virusa H1N1, odnosno virusa gripe A, piše Slobodna Dalmacija.
Virus je, nažalost, “otvorio vrata” streptokoku koji je “napao” cijeli organizam nesretnog djeteta, te je kao posljedica svega toga nastupila smrt.
- Dijete je u izuzetno teškom stanju opasnom po život, priključen na respirator dopremljen iz Metkovića u KBC Split. Odmah je smješten u Jedinicu intenzivnog liječenja djece (JILD) i napravili smo apsolutno, u medicinskom smislu sve što smo mogli, no nažalost mu nismo mogli spasiti život. Radilo se o multiorganskom zatajenju.
Moram napomenuti da tko god se ovako razboli kao mali devetogodišnjak iz Metkovića može umrijeti. Njega je nažalost “napao” virus i bakterija i vrlo vjerojatno je virus uradio put bakteriji koja je napala cijeli organizam, kazuje nam prof. dr. Marjan Saraga, predstojnik Klinike za dječje bolesti KBC-a Split.
Pogubna sepsa
U Gabrijelov organizam je ušao streptokok koji je bio poguban za dječaka.
- Radilo se, kako sam već rekao, o vrlo opasnoj kombinaciji virusa i bakterije. Sepsa je inače stanje koje može izazvati smrt u samo nekoliko sati. Kod fudroajantne sepse, odnosno tzv. brze sepse koja ide strahovito brzo teško se organizam može obraniti. Neki će se organizam uspjeti izboriti za život, a neki neće. Mi smo kod dječaka upotrijebili sve poznate i najmodernije metode liječenja. Sepsa ima nevjerojatan razvoj i zahvaća sve organe u tijelu, pa tako postoji i meningokokna sepsa koja je također vrlo često smrtonosna, kazuje prof. dr. Saraga.
Kako neslužbeno doznajemo, da bi se dječaku spasio život, čak mu je mijenjana i krv.
- Ovaj nas je događaj sve na Klinici jako pogodio. Želite pomoći mladom bespomoćnom biću, činite sve što je u vašoj moći i na kraju izgubite bitku. Strašno i ništa drugo, kazuje prof. dr. Saraga.
Šefa splitske pedijatrije smo upitali bi li se dječaku spasio život da su liječnici u Metkoviću, koji su ga višekratno pregledavali prepoznali sepsu i dali mu odgovarajuću terapiju?
- Na to vam pitanje ne mogu odgovoriti, budući ne znam što se točno događalo u Metkoviću, kratko je rekao prof. dr. Saraga.
Cijela tužna priča oko malenog Gabrijela započela je u nedjelju u Metkoviću kada su ga u dva navrata sa Hitne pomoći poslali kući, dok su ga u ponedjeljak poslali pedijatru. Dječak je prvi puta u Dom zdravlja Metković došao prvog dana prosinca jer ga je mučio kašalj. Grlo i pluća su mu bili u redu. Par dana kasnije dobio je temperaturu i njegova mu je liječnica prepisala antibiotik.
Međutim, kako se stanje pogoršavalo otac ga je u nedjelju poslijepodne odveo na Hitnu koja se nalazi u zgradi DZ u Metkoviću. Tamo su ga pregledali i poslali kući, no kako u Metkoviću laboratorij i RTG ne rade od subote poslijepodne do ponedjeljka ujutro, nisu mu urađene pretrage krvi.
Potom ga je ponovno istu večer otac na Hitnu doveo jer je Gabrijelu bilo loše. Hitna ga je opet poslala kući i rekla da ga u ponedjeljak odvede u pedijatra.
Kritično stanje
Kako sutra njegova pedijatrica nije radila dječaka je otac odveo u drugog pedijatra koji ga nije mogao primiti jer mu je bila velika gužva. Tada oni odlaze kod trećeg pedijatra koji je ustanovio da je dječakovo stanje izuzetno loše. Liječnica je odmah posumnjala na sepsu, jer je dijete bilo slabog kontakta, klonulo, nije mogao otvoriti usta, grlo mu je bilo žareće, disanje se na desnom plućnom krilu uopće nije čulo...
Liječnica je odmah oca uputila na Hitnu pomoć i rekla mu da ga što prije treba transportirati u KBC Split, jer da je svaka minuta bitna. Na Hitnoj su mu započeli s mjerama naprednog održavanja života. S Hitne je dijete nakon više od sata vremena odvedeno helikopterom u Split, gdje je nažalost preminulo.
Kako će se na najnoviji slučaj iz Metkovića postaviti ministarstvo zdravstva, hoće li u Metković biti upučen njih stručni inspekcijski nadzor znati će se u slijedećim danima. Svakako je zabrinjavajuće kada liječnici koji rade u Hitnoj pomoći ne mogu višekratno prepoznati veliki zdravstveni problem, piše Slobodna Dalmacija.