Za Gordana Jandrokovića bila je ovo uspješna godina. Kada se već činilo da će ostaviti politiku i posvetiti se biznisu, postao je glavni tajnik HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora, s tim da će nakon dvije godine preuzeti predsjedanje od Bože Petrova.
Jandroković je danas u najužem timu Andreja Plenkovića, s kojim se poznaje još iz vremena kada su obojica počeli karijere na Zrinjevcu. U vrijeme dok je bio šef hrvatske diplomacije sadašnji se premijer na njegov poziv vratio iz Pariza i uključio u diplomatsku bitku za završetak pregovora Hrvatske i EU. Danas obojica pokušavaju graditi “novi” HDZ, nakon što je stranka imala neugodna iskustva s bivšim predsjednicima.
Kako je profunkcionirao ovaj model predsjedanja Saborom, dva plus dva?
- Model je rezultat pregovora između HDZ-a i Mosta kao dio sveobuhvatnog rješenja o suradnji kada smo sukladno povjerenju koje smo dobili na izborima preuzeli odgovornost za upravljanje Hrvatskom. Pokazalo se da HDZ i Most kvalitetnije surađuju nego prije, iako i sada različito gledamo na neke teme - što je sasvim normalno u demokraciji. Vladajuća koalicija stoga je stabilna, a suradnja kolege Petrova i HDZ-ovih potpredsjednika Hrvatskog sabora vrlo je korektna.
Stječe se dojam da je u Hrvatskom saboru bolja atmosfera otkako su s političke pozornice otišli Karamarko i Milanović?
- Dolaskom Andreja Plenkovića dogodila se bitna promjena u sveukupnom ozračju u hrvatskom društvu. Pokazalo se da jedan čovjek svojom odmjerenom retorikom i stilom može znatno utjecati na procese u društvu i politici. Isto tako i da je hrvatsko društvo puno stabilnije nego što se to činilo kada su njima dominirale ideološke svađe i gruba sučeljavanja. Te teme su još tu, neki ih i namjerno nastoje gurati u fokus, ali definitivno je učinjen odmak i u Hrvatskoj nema više straha od podjela koje bi mogle imati razarajući učinak.
Koliko su prilog tome dali i SDP-ovci, nakon što je izabrano novo vodstvo stranke?
- Davor Bernardić zauzeo je, zasad, i u odnosu na vladajuće konstruktivniji pristup od svog prethodnika. Osim nekoliko već notornih pojedinaca, stječe se dojam da i SDP želi dijalog, a u drugom su planu teme koje nas dijele. Politička scena se stabilizira, više je međusobnog uvažavanja i okrenutosti temama koje su usmjerene na poboljšanje života svih građana. Nadam se da će tako i ostati.
Ovaj su tjedan vladajući i oporba postigli dogovor o vrućoj temi, ploči na kojoj piše “Za dom spremni” u Jasenovcu.
- Odbor za Ustav jedan je od onih koji okuplja najiskusnije zastupnike i nakon na trenutke teške i emotivne rasprave došli smo do zajedničkog zaključaka. Ovakva vrsta dijaloga nikada se nije ni vodila na saborskim odborima. Zaključak je kompromis koji su obje strane prihvatile te se njime pokazuje spremnost da Hrvatski sabor prevlada donedavne podjele i pridonese cjelokupnoj relaksaciji stanja u državi.
Kada je riječ o temama iz Drugog svjetskog rata, kakav je stav HDZ-a?
- Naša je namjera zatvoriti te teme tako da kroz političku i stručnu raspravu dođemo do konsenzusa o hrvatskoj prošlosti i osudi svih zločinačkih totalitarnih režima. Hrvatska je, vjerujemo, dovoljno zrela, 71 godinu nakon Drugog svjetskog rata i četvrt stoljeća nakon stjecanja neovisnosti, da se odgovorno suoči s prošlošću i jasno odredi prema svim totalitarnim sustavima. Da napokon zatvorimo stranice povijesti koje su nas razdvajale i okrenemo se budućnosti. Dobri signali zasad dolaze i iz SDP-a s ciljem smirivanja strasti.
Je li postavljanje ploče s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” bila provokacija sadašnjoj vlasti?
- Poneki zaboravljaju ili “zaboravljaju” da je riječ o spomeniku koji je podignut jedanaestorici hrvatskih branitelja koji su svoj život dali za slobodu Hrvatske. Oni zaslužuju našu trajnu zahvalu i pijetet. Ali, Jasenovac je bio i ustaški logor u kojem je pobijeno više desetaka tisuća ljudi. Apsolutno svatko tko je human i tko normalno razmišlja izražava pijetet prema tim žrtvama. Stoga postaviti ploču na kojoj je sporni pozdrav u Jasenovcu smatram neprimjerenim. Oni koji su postavljali takav natpis na ploči u spomen na hrvatske branitelje morali su toga biti svjesni.
Koliko sve to šteti međunarodnom položaju Hrvatske?
- Naravno da to ne može koristiti Hrvatskoj, to više što je jedna od glavnih sastavnica hibridnog rata, o kojem je Europski parlament nedavno donio rezoluciju, upravo bjesomučno optuživanje protivnika za nacionalizam, neofašizam, nacizam ili, u našem slučaju, “ustašizaciju”. Ne smijemo dati nikakvog povoda za to, pogotovo ne u slučajevima herojske pogibije naših mladića koji su branili domovinu upravo od velikosrpske agresije, čiji je udarni dio bio četnički, to jest fašistički pokret. Moramo biti mudri! No neovisno o drugima, stvari trebamo postaviti na svoje mjesto zbog nas samih, zbog svih građana Hrvatske, jer moramo imati jasan odnos prema žrtvama svih zločinačkih režima, a ne ih, poput nekih, dijeliti na “naše” i “vaše”.
Iz Srbije dolaze optužbe o refašizaciji Hrvatske?
- Mislim da sam o tome dosta rekao u prethodnom odgovoru. Sve te optužbe o “refašizaciji”, ponavljam, tendenciozne su i najodlučnije ih odbijamo. One su na tragu “crnih legendi” koje su se desetljećima proizvodile kako bi se u Jugoslaviji oslabila pozicija hrvatskog naroda, a danas takve teze neki koriste u sklopu spomenutih djelovanja s ciljem slabljenja međunarodnog položaja Republike Hrvatske i protiv ove Vlade zbog naše privrženosti euroatlantskim vrijednostima.
Usvajanje proračuna pokazalo je kao i uvijek različite poglede, po nekima je riječ o rastrošnosti bez pokrića, a vladajući ga predstavljaju kao razvojan i inspirativan?
- Ove je godine rast veći od prognoza, uzlazni je trend i hrvatsko gospodarstvo jača, a javni dug se smanjuje. Sve brojke idu u prilog procjenama da će rast BDP-a sljedeće godine prijeći 3 posto. Iz te projekcije rasta izrađeni su proračun i njegova prihodovna strana. A ne bi smjelo biti problema ni s rashodima, jer je projicirani deficit 1,9 posto.
Kratko je razdoblje otkako je novo vodstvo preuzelo HDZ. Jesu li ostvareni svi ciljevi do sada?
- Usudio bih se reći da su ostvareni svi ključni ciljevi koje smo si zadali u ovoj prvoj fazi. S novim predsjednikom konsolidirali smo i modernizirali stranku nakon velikih političkih pogrešaka kada se činilo da ćemo morati otići u oporbu. Pobijedili smo na izborima vodeći afirmativnu kampanju s jasnim europskim vrijednostima, postigli dogovor s Mostom, formirali snažnu parlamentarnu većinu i stabilnu Vladu i preuzeli odgovornost za upravljanje državom, donijeli izbalansirani i socijalno pravedni proračun, usvojili poreznu reformu kojom će se građanima povećati dohodak, a rasteretiti gospodarstvo i potaknuti stvaranje radnih mjesta... Stvoreni su preduvjeti da se sljedeće godine pokrenu i ostale reforme. Ali, ono što želim posebno naglasiti: naš četverogodišnji mandat bit će obilježen vraćanjem povjerenja građana u pravnu državu i sve institucije hrvatske države.
Postoje li ipak razlike unutar HDZ-a koje bi mogle u budućnosti postati još veće?
- HDZ pokriva široki dio političkog spektra i trebamo poštivati eventualne razlike koje postoje među nama. Naravno da ljudi nemaju istovjetna mišljenja i zato je važno stvarati ozračje uvažavanja i toleriranja ponekad i drukčijih stavova. To je naša snaga.
Koliko su poneka soliranja Zlatka Hasanbegovića smetala Andreju Plenkoviću, postoji li neka granica koja se ne smije prijeći?
- Nisam siguran da zbog državničkih obaveza Plenković uopće stigne primijetiti ta soliranja, ali postoje pravila koja vrijede u svakoj uspješnoj organizaciji. Plenković potiče suradnike na iznošenje različitih mišljenja i ideja, no kada se jednom donese odluka, onda su se u ozbiljnoj i odgovornoj stranci kao što je HDZ svi dužni toga pridržavati - osobito kada je u pitanju stabilnost vladajuće većine, a time i stabilnost države.
Je li, recimo, vrhu stranke zasmetao Hasanbegovićev amandman na proračun?
- Nije.
Je li taj prijedlog Hasanbegovića i Brune Esih razmotren u Klubu?
- Da, no Klub je zaključio da neće prihvatiti niti jedan amandman, pa tako ni taj.
Postoji li u HDZ-u organizirana oporba i Karamarkovi spavači?
- Nismo opterećeni time. Fokusirani smo na ciljeve - političku stabilnost, pravnu sigurnost i jačanje institucija, ekonomski rast, otvaranje radnih mjesta, društvenu solidarnost, zaštitu nacionalnih interesa u BiH, u Ini... Svi koji dijele takva razmišljanja dio su našeg velikog tima.
Ima li Tomislav Karamarko bilo kakav utjecaj na stranku i neke njezine članove?
- Nemam informacije da se Karamarko uopće zanima za to što se u stranci događa.
Slijede lokalni izbori, a HDZ još nije izišao sa svojim kandidatom za Zagreb. U kojoj je to fazi?
- Ulazimo u završnu fazu, ne samo u Zagrebu, nego u većini sredina. Od sljedećeg tjedna intenziviramo pripreme za lokalne izbore i djelovat ćemo po istom obrascu kao prije parlamentarnih izbora. To znači vrlo temeljit i sustavan rad, ali bez prečica. Odluke o kandidatima objavit ćemo kada to nama bude odgovaralo - a ne konkurenciji.
Konkretno u Zagrebu, hoće li odluka o kandidatu biti prepuštena gradskoj organizaciji ili će je donijeti vrh stranke?
- U HDZ-u vlada načelo supsidijarnosti, a važnije odluke donose se kroz konzultacije i u dogovoru sa stranačkim vrhom. Zajedno ćemo voditi računa da svaka odluka bude itekako korisna za ukupnu politiku HDZ-a. Nakon dugo vremena, otvara nam se prilika za veliki izborni rezultat u Zagrebu i nećemo je propustiti.
Gradska organizacija predlaže Andriju Mikulića, spominjao se i Drago Prgomet. Ima li središnjica nekog svog kandidata?
- Sve u svoje vrijeme.
Je li vrh stranke znao da će zagrebačka gradska organizacija odbiti Bandićev proračun u prvom čitanju?
- To je bila autonomna odluka gradske organizacije. No valja naglasiti da naši zastupnici u Gradskoj skupštini nisu glasovali protiv, nego su bili suzdržani, što i nije nevažna razlika. Najavili su i podnošenje amandmana kako bi se proračun poboljšao u korist Zagrepčanki i Zagrepčana.
Kakav je stav HDZ-a u odnosu na Božidara Kalmetu?
- O tome smo jasni i s obzirom na iskustva u slučajevima Berislava Rončevića i Olega Butkovića. Protiv njih su, kao i sada protiv Kalmete, podignute optužnice, a u sudskom su postupku sve optužbe odbačene. HDZ se drži načela presumpcije nevinosti i kod Kalmete, a zadarska gradska organizacija istaknut će gradonačelničkog kandidata u konzultaciji s vodstvom stranke.
Je li vaš stil u HDZ-u bitno drukčiji od onog koji je imao Milijan Brkić. U kakvim ste odnosima?
- Čovjek je stil, kaže izreka. Svatko od nas ima svoj način rada. Trudim se sustavno i strpljivo pristupati problemima, nastojim uvažavati drukčije stavove, ljude saslušati i uz dogovor doći do rješenja. S kolegom Brkićem imam vrlo kvalitetnu suradnju.
Mogu li skori lokalni izbori pokvariti odnose HDZ-a i Mosta?
- Imali smo iskustvo iz prošle Vlade koje je završilo neslavno. Ova Vlada ima kapacitet za promjene te će HDZ i Most četiri godine odgovorno voditi Hrvatsku. Imat ćemo tenzije manjeg ili jačeg intenziteta oko lokalnih izbora, no one se neće prenositi na nacionalnu razinu. Vlada HDZ-a i Mosta te naša snažna saborska većina jamstvo su političke stabilnosti koju očekuju hrvatski građani - što smo i potvrdili donošenjem kvalitetnog proračuna s čak 86 glasova.