Kada se poticaji dijele iz novca poreznih obveznika, onda svatko želi biti siguran da su oni otišli u prave ruke. U slučaju subvencioniranih kredita, a procjenjuje se da će svaki sretnik koji ga dobije u prosjeku biti nagrađen s oko 15.000 eura, čini se da definirana pravila igre nisu baš pravedna ni transparentna.
Glavni kriterij za dobivanje kredita bit će brzina kojom je netko uspio skupiti i predati traženu dokumentaciju. Na pitanje kako će to kontrolirati, u Agenciji za promet nekretninama (APN), instituciji koja će nadzirati provedbu ove Vladine mjere, tek kažu da se od dana zaprimanja zahtjeva, a to je 4. rujna, uvodi “princip rada redomata” za potrebe zaprimanja zahtjeva od banaka.
- Dakle, kako pojedina kreditna institucija dostavi, s njihove strane, obrađene i posložene zahtjeve, APN će ih istim tim redom i zaprimati. Svaki zahtjev će dobiti svoj redni broj, a tim redom će se isti i odobravati, pojašnjavaju. No, kako će se kontrolirati kada je koja banka zaprimila zahtjev, kojom ga je brzinom obradila te mora li ga proslijediti, primjerice, mailom ili poštom? Kako kažu u APN-u, zakon nije definirao način na koji se zahtjev šalje.
Nedorađene mjere
Očito je da mnogo drugih tehničkih detalja zakon nije definirao, kao ni naputak o načinu rada APN-a. Stoga sve upućuje da će primjena mjere koja je trebala uveseliti mnoge mlađe od 45 godina, a rješavaju stambeno pitanje, biti osuđena na improvizaciju, kao i brojne prigovore onih koji ispadnu iz igre.
Budu li žalili, rekao je ministar graditeljstva Predrag Štromar prilikom predstavljanja samog modela, imat će dokumentaciju na dva mjesta; u banci i u APN-u, gdje će biti navedeno kada su predani zahtjevi za kredit. Stoga će problem moći prijaviti oni koji su predali zahtjev u određenom trenutku, a banka ga nije proslijedila.
S obzirom na nejasna pravila, koja će se vjerojatno rješavati u hodu, očito je da će banke imati mnogo diskrecije u odlučivanju kome dati prednost. Neslužbeno se može čuti da ni same banke nisu zadovoljne pravilima po kojima se one natječu u ovom procesu. “Vjerojatno bi bilo bolje da su bankama dodijeljene određene kvote jer bi tako mogli pravednije konkurirati klijenti svih banaka koje sudjeluju u dodjeli subvencioniranih kredita. Ovako je moguće da, primjerice, neke banke dobiju nesrazmjerno veći udjel”, rekao je član uprave jedne srednje velike banke. Ipak, bankama je u cilju da se što bolje prilagode datim uvjetima pa nema sumnje da će one učiniti sve da se proces odvija uz što manje problema.
Nemoguća kontrola
- Sustav kontrole u RBA postoji, a što se tiče uvažavanja zahtjeva APN-a, oni se evidentiraju prema trenutku zaprimanja potpunog zahtjeva u APN-u - kažu u toj banci. Kako pojašnjavaju u Erste banci, svaki obrađeni zahtjev imat će evidentiran datum i vrijeme te će se fizički nositi u APN. Čim se obradi, svaki zahtjev zasebno predat će se službenicima APN-a. Svi predviđaju da će, najblaže rečeno, u prostorijama APN-a u ponedjeljak vladati prilična gužva, a ne isključuje se ni određeni kaos. Ako se dokumenti nose fizički, među brojnim nejasnim pitanjima je i ono kako će, primjerice, konkurirati banke koje nemaju sjedište u Zagrebu, primjerice Istarska kreditna banka ili Podravska banka.
Ono što je zasad sigurno jest činjenica da vlada vrlo veliki interes za subvencionirane kredite. Otkako je najavljen sam zakon, u Zagrebačkoj banci potvrđuju da su građani iskazali veliki interes za kupnju nekretnine uz subvenciju države. Banka je klijente informirala o potrebnoj dokumentaciji za odobrenje kredita te o uvjetima stambenih kredita uz subvenciju APN-a.
- Sve klijente koji su iskazali interes za kupnju nekretnine u okviru ovog programa evidentirali smo u sustavu kako bi nakon objave natječaja moglo promptno reagirati i omogućiti klijentima što bržu realizaciju kredita jer su državna sredstva ograničena te da će se zahtjevi odobravati sukladno vremenu zaprimanja u APN - kažu u Zabi. Pritom pojašnjavaju da se svaki zahtjev evidentira prema redoslijedu zaprimanja cjelokupne dokumentacije potrebne za redovito odobrenje kredita u banci i dokumentacije koja je potrebna APN-u za realizaciju subvencije. Pristigle kompletirane zahtjeve za odobrenjem stambenih kredita uz subvenciju države, ističu u Zabi, odobravat će u najkraćem mogućem roku, kako bi se po objavi natječaja zahtjevi mogli odmah proslijedili u APN.
Moguće žalbe
- Redoslijedom kojim je banka zaprimila cjelokupnu dokumentaciju klijenta, istu će predavati APN-u, a on je obrađivati - kažu u Zabi. Također ističu da je njihovo dosadašnje sudjelovanje u državnim programima kojima upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama bilo “izuzetno uspješno” pa i ovaj put očekuju da će njihovi klijenti u velikom broju realizirati kredite po ovom programu. Program “apsolutno” podržava i HPB koji evidentira pristigle zahtjeve i prati tijek procesa, s obzirom na to da je ključan kriterij vrijeme podnošenja potpune dokumentacije.
- Kao i kod svakog posla u operativnoj provedbi se može dogoditi situacija na koju će se klijent žaliti, no uvjereni smo da će svaka banka i APN poštivati i provjeriti točno vrijeme predaje - kažu u HPB-u. Do sada su u toj banci, primjerice, zaprimili stotinjak zahtjeva, a žele da ih bude i više.