SLUČAJ MIRKA RAPIĆA

NEVJEROJATAN RASPLET PRAVNE GOLGOTE ČOVJEKA KOJEG SU PROGLASILI 'NAJVEĆIM POREZNIM DUŽNIKOM' Dobiva rat s državom: 'Oštećen sam za 500 milijuna kuna'

Mirko Rapić
 Božidar Vukičević / CROPIX

Mirko Rapić dobiva sudske bitke, a po svemu će dobiti i rat s državom. Nakon 12 teških godina, javlja Slobodna Dalmacija.

Porezna uprava ga je nepravilnim i nezakonitim postupanjem uništila i od najvećeg hrvatskog obrtnika pretvorila u "najvećeg poreznog dužnika", iako mu nije izdala barem jedno nedvojbeno rješenje. Ono što je od Porezne uprave dobio na papiru sud je poništio (ukinuo), ali poreznici se još ne predaju – ne postupaju po sudskim presudama.

Što zapravo traži Mirko Rapić od Porezne uprave? Da mu, nakon 12 godina, zakonito utvrdi porezni dug, ako on postoji. Porezna uprava to nije u stanju i nudi samo poražavajuću konstataciju - dug postoji, ali se ne može utvrditi koliki je. Nakon toga gotovo je besmisleno postaviti sljedeće logično pitanje: kako netko godinama uopće može biti blokiran kad se ne zna točan iznos dugovanja?

Mirko Rapić, s druge strane, zna kolika mu je šteta nanesena. Dosad podignutim tužbama, a priprema ih još, potražuje od Republike Hrvatske 500 milijuna kuna. Rapićeve tužbe vezuju se uz sudske presude koje potvrđuju da je u pravu kad dokazuje da se prema njemu godinama nezakonito postupa.

Zadnjih mjeseci Upravni sud u Splitu donio je ključne presude za rasplet "slučaja Rapić". Posljednjom, od 16. ožujka, poništio je, bez prava na žalbu, rješenje Ministarstva financija RH, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, po kojemu je Mirko Rapić obvezan platiti 25,8 milijuna kuna na ime poreznog duga temeljem ovršnih isprava.

Sud je, među ostalim, konstatirao apsurd da Porezna uprava provodi ovrhu dok je istovremeno, prema njezinu knjigovodstvenom izlistu, isti porezni obveznik u preplati od 456.853 kune.

Nešto ranije, 1. veljače 2018., Upravni sud je poništio i rješenje Ministarstva financija RH, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, od 21. srpnja 2016. i rješenje Porezne uprave, Područnog ureda Dalmacija, ispostave Trogir od 17. studenog 2015. kojima je utvrđeno da porezni obveznik s osnova neplaćenih poreza, doprinosa, kamata, novčanih kazni i troškova na dan 17. studenog 2015. duguje ukupno 38,7 milijuna kuna. Oba rješenja, a to je prvi put od 2006. da je Rapiću utvrđena porezna obveza, poništena su bez prava na žalbu.

Sredinom prošle godine Upravni sud u Splitu poništio je rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak i rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, područni ured Dalmacija, koja su ignorirala Rapićev zahtjev za utvrđivanjem zastare u njegovu predmetu.

I ta presuda, detaljno obrazložena, pravomoćna je i na nju nije dopuštena žalba, a prvostupanjsko tijelo Porezne uprave upućeno je da donese rješenje o Rapićevu zahtjevu. Sud ističe da rješenja Porezne uprave "nisu ni pravilna ni zakonita".

Sud je naredio Poreznoj upravi da učini ono što godinama izbjegava napraviti - da utvrdi relativnu i apsolutnu zastaru prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze, a time onda, posljedično, i zastaru prava na naplatu poreznog duga.

Porezni činovnici više nemaju prostora za razvlačenje trakavice, ali još izbjegavaju suočenje s posljedicama vlastitog (ne)djela. Laičkim rječnikom, rješenje Porezne uprave morat će konstatirati činjenično stanje - R.L.E. "Mirko Rapić t.p." nema financijskih obveza prema državi.

Zvuči nevjerojatno, ali Rapić od 2006. do 2016. nikada nije dobio porezno zaduženje, ali su mu, svejedno, naplatili desetke milijuna kuna, blokirali račun i onemogućili normalno poslovanje.

Još prije nekoliko godina procijenjeno je da bi na ime prava na naknadu štete, izgubljene dobiti te povrata pogrešno, nezakonito i prisilno naplaćena novca, uz pripadajuće zakonske kamate, Rapić od države mogao potraživati 200 milijuna kuna. Danas je taj iznos daleko veći. I raste. Prije tri godine Rapić je predložio mirno rješenje problema jer je bila sporna visina poreznog duga, ali takav je prijedlog odbijen.

- Tražim da se postupi po presudama drugostupanjskog upravnog tijela i po rješenjima Upravnog suda, ali to još odgađaju. Čekam spreman za razgovor jer želim ovaj problem riješiti na miran način uz pravedno i zakonito obeštećenje - kaže Rapić.

Iz Porezne uprave nije bilo moguće dobiti komentar. Samo kratki pisani odgovor na postavljena pitanja - "podatke o poreznim obveznicima nismo vam u mogućnosti dostavljati budući da smo kao porezno tijelo dužni čuvati sve podatke kao poreznu tajnu".

Nakon što je porezni obveznik dostavio ovjerenu suglasnost kojom sukladno općem poreznom zakonu razrješuje Ministarstvo financija obveze čuvanja porezne tajne i ovlašćuje upravna tijela da predoče ovom novinaru sve informacije, zavladao je muk.

Ovaj slučaj bez presedana izišao je u javnost objavom liste poreznih dužnika (lista srama). Mirko Rapić je bio na prvome mjestu s dugom od 50 pa 42 milijuna kuna. Šokirani poduzetnik upozoravao je na grešku poreznika koji su zaduživali pogrešnog poreznog obveznika i takvim postupcima izgubila potraživanja.

Problem su zakuhale porezne ispostave. Obrt R.L.E. prešao je vrijednost prometa iznad određenog iznosa, pa je po sili zakona morao promijeniti pravni oblik, odnosno obaviti novu registraciju i staviti obrt u mirovanje. Da bi izvršio takvu promjenu, morao je podmiriti sve obveze prema Poreznoj upravi proizišle iz obrta.

Registriran je u pravni oblik "trgovca pojedinca". Porezna uprava, začudo, nije prihvatila izmjenu pravnog oblika te je zaduženja knjižila na fizičku osobu, negirajući subjekt poslovanja. Novčana sredstva kojima je raspolagao "R.L.E. tp" poreznici oduzimaju uplaćuju i knjiže na obrt.

Porezna uprava pogriješila je u utvrđivanju i identifikaciji poreznog obveznika. Zamijenila je uloge dužnika i jamca. Za greške i nezakonitosti dosad nikoga nisu proglasili krivim, posljedice snosi poduzetnik i državni proračun.

"Slučaj Rapić", bizarni primjer bahate svemoći nepogrešivih, morao bi zaoštriti pitanje odgovornosti onih koji pod velom porezne tajne imaju neograničeno pravo da nekažnjeno griješe, piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 18:31