PRIJETNJA UZGOJU

'NIJE PITANJE HOĆE LI SE POJAVITI, NEGO KADA ĆE NAM TA POŠAST DOĆI' Opaka bolest hara Europom, pogađa svinje, a smrtnost je gotovo 100-postotna

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 03.02.2019. u 15:10

Dolnje selo, 250208.
Seosko imanje Konjecic, djelatnik Hrvatskog stocarskog centra Branko Hizar; vodi uzgojno vodjenje popisa obiljezenih grla i ispituje proizvodna svojstava svih vrsta i pasmina domacih zivotinja, obradjuje uzgojno-selekcijske podatake i radi izracune uzgojnih vrijednosti za sva maticna grla, izdaje potvrde o podrijetlu za uzgojno valjana grla prilikom stavljanja u promet, svinje.
Foto: Ranko Suvar / Cropix
Ranko Šuvar / CROPIX

Ilustracija

Nije pitanje hoće li se afrička svinjska kuga u nekom trenutku pojaviti u Hrvatskoj, nego kada će se to dogoditi, piše Glas Slavonije. Poručuju to stručnjaci i analitičari koji prate širenje te bolesti svinja u Europi. Afrička svinjska kuga nezaustavljivo se širi Europom od 2014., nije opasna za ljude i za druge životinje, ali smrtnost svinja može dosegnuti i do 100 posto.

U slučaju pojave bolesti, najcrnji scenarij je uništavanje cijelih uzgoja, što u pitanje može dovesti i cijelo nacionalno svinjogojstvo neke zemlje. Iako nije zabilježena na području Hrvatske, ova bolest najveća je prijetnja domaćem svinjogojstvu.

Do danas nije razvijeno cjepivo protiv nje te je usmrćivanje jedini način iskorjenjivanja bolesti. Iskorjenjuje se u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama u krugu od tri i deset kilometara uspostavljaju se rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana.

S obzirom na to da se dosad u nas nije pojavila, dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene su na prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja, koje su glavni vektor u širenju bolesti, pa je jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa visoka razina biosigurnosti na farmama i u lovištima. Prema Nacionalnom kriznom planu za afričku svinjsku kugu, potrebno je poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kako bi RH što duže zadržala status države slobodne od te bolesti, odnosno otkrivanje virusa u ranoj fazi, kada je moguće pravodobnim aktivnostima zadržati infekciju na ograničenom području.

Zbog tih je razloga Ministarstvo poljoprivrede donijelo naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge, kako bi se cijelo domaće svinjogojstvo sačuvalo od pojave te zarazne bolesti. Naredba propisuje strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanju i prometu životinjama, svi posjednici svinja moraju osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je potpuno onemogućen svaki izravan i neizravan kontakt s divljim životinjama, dodaju iz Glasa Slavonije.

Nadalje, prijevoznici životinja koji dopremaju žive životinje s područja država članica EU i trećih zemalja u kojima je potvrđena afrička svinjska kuga moraju osigurati da se stelja i gnoj iz vozila odlože u za to određene kontejnere, a vozilo odmah nakon istovara očisti, opere i dezinficira pod nadzorom ovlaštenog veterinara. Također, zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom, a veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuje znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađene uginule divlje svinje.

Nadalje, obavezno je testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja afričke svinjske kuge, a posjednici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Sve registrirane farme svinja u Hrvatskoj bit će pregledane i na njima će se utvrditi razina provedbe biosigurnosnih mjera - dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i od strane osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabrana pašnog držanja svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i slično, ističu u Ministarstvu.

Među osnovnim preventivnim mjerama koje se preporučuje provoditi u nezaraženom području je i smanjenje populacije divljih svinja, i to na 50 posto matičnog fonda, zbog čega su se pobunili zaštitari životinja. Međutim, divlje svinje su glavni vektori u širenju bolesti, s tim što se njihova populacija već dugo nekontrolirano širi. Stoga u Ministarstvu ističu da je u lovištima potrebno provoditi stroge i brojne biosigurnosne mjere.

"Ondje gdje se pojavi afrička svinjska kuga, izumiranje divljih i domaćih svinja gotovo je 100-postotno, pa se želi spriječiti takav katastrofalni događaj, smanjiti rizik i omogućiti opstanak divljih svinja u RH", podsjećaju u Ministarstvu, uz napomenu da će se nakon dvije godine od prestanka važenja naredbe populacija divljih svinja vratiti na brojno stanje prije početka njezine provedbe. U 2018. u nas je evidentirano više od 40.000 jedinki te divljači.

Hrvatska je počela provedbu testiranja na afričku svinjsku kugu te se planira pretraživanje nekoliko tisuća uzoraka.

U Središnjem savezu uzgajivača svinja Hrvatske pozdravljaju odluku Ministarstva poljoprivrede o pojačanom odstrelu divljih svinja. Kažu da je time Ministarstvo izišlo u susret njihovu zahtjevu od prije godinu dana.

"Naša egzistencija, opstojnost svinjogojstva, bila bi direktno ugrožena pojavom afričke svinjske kuge. Sve što je od te bolesti došlo u zemlje Europske unije došlo je od divljih svinja. Dođe li do nužnosti usmrćivanja domaćih svinja, hoće li se udruge za zaštitu životinja zauzeti i za njih", pita predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Goran Jančo i dodaje da je većina svinjogojaca kreditno zadužena.

U Europskoj uniji i u Ukrajini u 2018. godini bilo je 1449 slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge u domaćih svinja, a 2017. prijavljeno ih je samo 265. Od kada traje epidemija, od 2014., usmrćene su 145.654 svinje na zaraženim gospodarstvima, a broj ukupno usmrćenih svinja u preventivne svrhe višestruko je veći. Od početka epidemije u Europskoj uniji, Rusiji, Ukrajini, Kini i u nekoliko zemalja Afrike ukupno je zahvaćeno više od dva milijuna svinja, od kojih je oko 500.000 uginulo, a 1,5 milijuna svinja usmrćeno je na zaraženim farmama.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr
Tagovi

Izdvajamo