Nakon poraznih rezultata ljetnog roka državne mature, kada je oko četvrtina maturanata pala neki od ključnih ispita, u utorak su objavljeni rezultati "popravnog", jesenskog roka. Na njega je izašlo ukupno 7415 maturanata.
Od njih blizu 5000 koji su izašli na ispit iz matematike, ocjenu nedovoljan dobila su 1692 maturanta, i to na višoj razini znanja 464, a na nižoj razini znanja 1228. Od ukupno 1036 maturanata koji su odabrali višu razinu znanja matematike, samo njih troje dobilo je ocjenu odličan, pokazuju podaci Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Od oko 3600 kandidata, njih 807 nije uspio proći ispit hrvatskog jezika na jesenskom roku. Od toga, 291 maturant pao je ispit na višoj razini znanja, a 516 na nižoj. Od oko 2000 maturanata koji su birali nižu razinu znanja iz hrvatskog, ocjenu odličan dobilo je samo dvoje gimnazijalaca. Na višoj razini znanja iz materinjeg jezika devetero je kandidata dobilo najvišu ocjenu.
Riješenost testa iz engleskog jezika daleko je bolja pa je podjednak broj odličnih i negativnih ocjena na ispitu A razine. Nedovoljan je dobilo njih 39, a odličan 38 maturanata. Na B razini znanja engleskog jezika od 1244 kandidata, njih 484 dobilo je nedovoljan, a odličnih je 100. Zanimljivo je da je među odličnima samo devetero gimnazijalaca, odnosno 82 su učenika strukovnih škola.
Iznimno su loše riješeni izborni predmeti. Gotovo svaki drugi maturant nije uspio položiti ispit iz biologije, kemije i psihologije, dok su potpuna katastrofa bili rezultati ispita iz informatike i fizike. Od 196 kandidata koji su na jesenskom roku odabrali polaganje informatike, palo je njih 120. Odličan nitko nije dobio, ocjenu vrlo dobar samo dvoje, a dobar 19.
Ispit iz fizike palo je pak njih 328 od 432, a svega jedan maturant dobio je ocjenu odličan. Tek dvoje učenika ostvarilo je stopostotnu riješenost ispita iz engleskog jezika, i to na osnovnoj razini znanja.
Državnoj maturi ove godine pristupio je 30.561 kandidat na ljetnom roku, a oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija, odnosno oko četvrtine svih koji su prijavili maturu, palo je ključne ispite, hrvatski jezik i matematiku. Riječ je o porastu u odnosu na prošlu godinu od 1278 učenika s nedovoljnom ocjenom.
Samo 58 posto učenika strukovnih škola uspjelo je na ljetnome roku s pozitivnom ocjenom proći ispit iz matematike na višoj (A) razini znanja, dok je prolaznost gimnazijalaca bila 79 posto. Na nižoj razini matematike (B) prolaznost među gimnazijalcima bila je 79 posto, a među strukovnjacima 71 posto. Ovogodišnja matura specifična je i po visokom broju predanih praznih listova na ispitu eseja, njih oko 1200.
Nadležni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja najavili su kako će provesti opsežnu analizu ne bi li se vidjelo što je uzrok sve slabijim rezultatima državne mature iz godine u godinu.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje u utorak je objavila rezultate upisa na fakultete. Nakon ljetnoga roka, slobodna su ostala čak 16.462 mjesta, što je porast za 20 posto u odnosu na jesenski rok prošle godine. Za preostala upisna mjesta na jesenskom se roku prijavilo 7924 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 5211. Najpoželjniji studiji (omjer broja prijava prvog prioriteta i upisne kvote) ove godine bili su radiološka tehnologija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, studij medicine u Osijeku i studij predškolskog odgoja u Zagrebu (Učiteljski fakultet).