Hrvatska Vlada trebala bi pažljivo pratiti kako će Europska komisija ocijeniti nacrte proračuna država eurozone, posebno Francuske, jer će to pokazati koliko unutar Junckerove Komisije postoji spremnosti za fleksibilnost prema državama koje su u postupku prekomjernog deficita i kojima se ne nazire izlazak iz takvog deficita. Među njima je i Hrvatska za koju su se prognoze gospodarskih kretanja pogoršale, a time i šanse da postigne cilj - smanjenje deficita.
Eurozona strepi
Iako Hrvatska nije članica eurozone pa stoga nije morala formalno predati Europskoj komisiji nacrt proračuna za sljedeću godinu, Komisija analizira i hrvatski proračun jer on također pokazuje koliko će se uštedjeti i koliko potrošiti tijekom sljedeće godine te to usporediti s ciljevima iz postupka prekomjernog deficita.
Ako bi Komisija pokazala fleksibilnost prema Francuskoj, koju važni njemački dužnosnici već nazivaju “recidivistom” u kršenju EU zakona o deficitu, onda bi se moglo očekivati da Bruxelles pokaže veću toleranciju i prema Hrvatskoj koja ni ove godine neće izaći iz recesije, a pitanje je hoće li uopće sljedeće godine imati simboličan rast.
Međutim, čini se da u Europskoj komisiji nisu sigurni kako postupiti u slučaju Francuske koju bi, ako bi se striktno poštivala pravila, već trebali kazniti. Francuska je već imala jednu odgodu roka za smanjenje deficita na manje od tri posto BDP-a, ali je već jasno, na osnovi nacrta proračuna za sljedeću godinu, da to neće postići prema planu 2015., nego najranije 2017. godine. Sljedeće godine Francuska će, umjesto cilja ispod 3 posto, imati deficit od 4,3 posto.
Odluka o proračunima
Europska komisija trebala bi do kraja ovoga tjedna objaviti mišljenje o proračunima 18 država eurozone. No, upravo zbog neslaganja oko mogućih sankcija protiv Francuske moguće su odgode. Spominje se i mogućnost da Europska komisija eventualne sankcije protiv Francuske zbog kršenja pravila deficita odgodi za proljeće kako bi francuskoj vladi dali više vremena za dodatne rezove.
Europska komisija nije u dobroj poziciji jer s jedne strane mora pokazati barem neku razinu razumijevanja za Francusku, ali s druge strane Njemačka, Nizozemska i druge sjeverne države inzistiraju na strogom poštivanju pravila o proračunskoj disciplini. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble predložio je da se povjereniku EU za ekonomiju, koji je u ovom trenutku upravo Francuz ( Pierre Moscovici), da pravo veta na proračune država članica te da on ima mogućnost, bez političkih intervencija, kažnjavati države članice slično kao što povjerenik za tržišno natjecanje ima kad se utvrdi da su prekršena pravila. Povjerenik za ekonomske i financijske poslove Moscovici još je prije tri tjedna na upit Jutarnjeg lista kako Hrvatska može ispuniti ciljeve iz prekomjernog deficita, a istodobno osigurati rast, odgovorio da Hrvatska vjerojatno neće ispuniti cilj za ovu godinu. No, Komisija u procjeni hrvatskih mjera neće svoju ocjenu temeljiti isključivo na tim preporučenim ciljevima, nego će uzeti u obzir i druge elemente.
Spas od sankcija
- Prema preporukama Vijeća, Hrvatska bi trebala izići iz postupka prekomjernog deficita do 2016. godine. U svjetlu naših prognoza, nije vjerojatno da će Hrvatska ispuniti cilj za 2014. godinu. Ipak, procjena učinkovite akcije Hrvatske ne oslanja se isključivo na ispunjavanje tih ciljeva. Kao i za sve zemlje u postupku prekomjernog deficita, Komisija će vrlo oprezno analizirati proračunske pozicije, uzimajući u obzir sve relevantne elemente prije nego što donese zaključak o toj učinkovitoj akciji - rekao je tada Pierre Moscovici.
U Bruxellesu kažu da je prerano govoriti kako će se postupiti protiv Hrvatske ako bude izgledno da će ući u dugogodišnji prekomjerni deficit bez jasnog i vidljivog cilja izlaska iz te situacije. Međutim, ako bude fleksibilnosti prema drugima, nema razloga da se i prema Hrvatskoj ne pokaže takva fleksibilnost, ali za to trebaju postojati opravdani razlozi.
Francuska traži potporu članica
Francuska računa na potporu nekih članica Europske unije, posebno južnih koje također žele veća ulaganja koja nisu moguća ako se inzistira na strogoj štednji. Međutim, države poput Portugala i Španjolske već su usvojile nepopularne mjere koje su znatno teže od onih koje je najavila francuska vlada.
Italija će također imati deficit, ali je on bliži cilju od tri posto nego francuski. Zato bi Komisija mogla odobriti privremeni proračun Italije, ali s najavom da će ga još jednom analizirati na proljeće.
Komentar Mladena Plešea:
Popustljivost EK nije znak za novu rastrošnost
Vlada će fatalno pogriješiti ako mogući popustljiviji odnos Europske komisije spram prekomjernog deficita državnog proračuna Francuske, a onda i Hrvatske, protumači kao zeleno svjetlo za nastavak rastrošnosti. Ili kao znak da se mogu preskočiti neophodne reforme. Bez obzira na to hoće li Europska komisija kažnjavati zemlje koje imaju deficit veći od tri posto, za hrvatske državne financije je neizdrživo da se proračunski manjak posljednjih godina kreće oko pet posto BDP-a, ili službeno 16 milijardi kuna, a neslužbeno čak 18 milijardi kuna. Jer to znači dalje zaduživanje države. A već sada, s niskom stopom plaćamo kamate na kredite 11 milijardi kuna godišnje, a ubrzo će se na njih , nakon što se vrate u “normalu”, trošiti i 15 milijardi kuna godišnje.
Ako EU komisija ne bude odviše rigorozna, to će iskoristiti razne interesne skupine kako bi od Vlade iskamčile još više novca. Zbog toga su se, uostalom, ovih dana ujedinili SDP-ovi i HDZ-ovi lokalni šerifi. Zajedno napadaju Vladu koja pokušava ograničiti njihovu rasipnost jer su od 2007. do 2013., dakle, u vrijeme krize, kada je gospodarstvo izgubilo 100 milijardi kuna prihoda, broj zaposlenih u lokalnoj upravi neodgovorno povećali sa 35.311 na 42.392. ljudi, a masu plaća za 500 milijuna kuna godišnje.