Borba protiv korupcije, pogotovo na lokalnoj razini i u javnim poduzećima, reforma sustava javnih plaća, smanjivanje proračunskog rizika vezanog uz zdravstveni sustav, poticanje duljeg radnog vijeka i poboljšanje sustava socijalne zaštite - glavne su reformske mjere koje sasvim nedostaju Hrvatskoj, ocjena je Europske komisije u godišnjem Pregledu napretka u mjerama javnih politika za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.
Taj pregled je napravljen krajem studenoga ove godine, a zadnji datum ocjene mjera je 5. studenoga. Uz navedene mjere koje EK tek očekuje od Hrvatske da ih provede, zahtijeva se pojačanje napora u provođenju onih reformi koje su u zastoju, stagnaciji ili se ne provode dovoljno energično, a radi se o nastavku jačanja fiskalne odgovornosti, modernizaciji javne uprave, poboljšanju upravljanja državnim imovinom, privatizaciji državne imovine, reformi reguliranih profesija, smanjenju parafiskalnih nameta i reduciranju zaostalih sudskih predmeta.
Reformski nedostaci
Kao reforme koje se provode odgovarajućom dinamikom izdvajaju se obrazovna reforma i smanjivanje administrativnih opterećenja gospodarstva (regulatorna reforma). Konačno, svi pobrojani reformski nedostaci dovode do toga da je najveći problem hrvatskog gospodarstva, unatoč poduzetim mjerama na tržištu rada, niska stopa aktivnosti stanovništva (omjer radno aktivnog i radno sposobnog stanovništva) i mali rast ukupne produktivnosti gospodarstva. U tom kontekstu se navodi da je Hrvatska od 2015. do 2017. rasla iznad tzv. potencijalnog rasta, od tada gospodarstvo raste donekle sukladno svojim kapacitetima (u 2019. se razina bruto domaćeg proizvoda vratila na razinu iz 2008.), a ako se ne poduzmu potrebne reforme, rast gospodarstva će rasti ispod potencijala od 2021. nadalje. “Hrvatska je uspjela samo marginalno popraviti efikasnost tržišta roba i usluga i Javne politike. Općenito, relativno niski potencijalni rast gospodarstva nastavlja usporavati realne konvergencijske kapacitete Hrvatske (u smjeru dostizanja prosjeka EU, op.a.)”, stoji u Pregledu Europske komisije. Ova rečenica je dijelom u suprotnosti s analizom OECD-a kad je riječ o tržištu usluga, jer je OECD-ova analiza pokazala da smo od 2013. do 2018. na tržištu usluga došli sa začelja na prosjek Europske unije, što daje dosta zbunjujuću sliku Hrvatske vezanu uz taj sektor.
Donekle je konfuzna i ocjena sektora javnih poduzeća jer se u jednom poglavlju stavlja jak naglasak na to da se poduzima niz mjera kako bi se povećala efikasnost upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu, da bi se nekoliko paragrafa kasnije ustvrdilo kako se antikorupcijski planovi u velikim javnim poduzećima u stvari temelje na “mekim mjerama” (treninzi i “vodiči”), te da su javna poduzeća i lokalna uprava i dalje najkoruptivniji dio društva.
I novi nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa je još u raspravi, kao i planirani zakon o etičkom kodu za saborske zastupnike i lobiste, navodi se u Pregledu, dajući do znanja da je EK upoznata sa svim zamjerkama tim zakonskim prijedlozima.
Stari problemi
Ekonomist Velimir Šonje je u svom komentaru ovog dokumenta Europske komisije na blogu Ekonomski Lab ustvrdio kako “Komisija precizno i ažurno prati što se radi, odnosno ne radi”. “Europska komisija je dobro upoznata s planiranim, odnosno sada i dogovorenim povećanjem mase plaća u javnom sektoru koje, barem donekle, dovodi u pitanje održivost fiskalne konsolidacije (koja se uslijed dovoljnog rasta BDP-a ionako bazira na prihodovnoj, a ne na rashodovnoj strani proračuna).
Komisija je primila na znanje odustajanje od dijela mirovinske reforme uslijed pritiska sindikata, te je ispravno registrirala da čak i povećanje zdravstvenog doprinosa nije dovelo do konsolidacije rashoda zdravstvenog sustava. Ta tri područja predstavljaju veliku većinu državnog proračuna, pa stari strukturni problemi prelaze u futur. Lokalna država ostaje rak-rana zbog raširenog nepotizma, korupcije, mnoštva razvojno nefunkcionalnih jedinica i još uvijek nekonsolidiranog sustava upravljanja socijalnim naknadama. S druge strane, u okviru ne-fiskalnog dijela države, Komisija ocjenjuje napredak u reformi poslovnog okruženja, gdje će se rezultati ocjenjivati krajem 2020. kada se kumulativno treba realizirati preostali dio mjera iz postojećih akcijskih planova, kao i mjere iz novih paketa za rezanje suvišnih administrativnih zahtjeva, neporeznih davanja, kao i deregulacije profesija”, istaknuo je Šonje, dodajući da ovaj pregled ne treba miješati s dubinskim i vrlo detaljnim godišnjim izvješćem (tzv. country report), koji izlazi u prvom kvartalu 2020.
U 2020. i 2021. očekuje se usporavanje gospodarskog rasta
EK prognozira gospodarski rast od 2,9 posto u 2019., te očekuje usporavanje rasta prema 2,6 posto i 2,4 posto u 2020. i 2021. zbog vanjskog okruženja (smanjena potražnja za hrvatskim proizvodima na inozemnim tržištima). Domaća potražnja odnosno osobna potrošnja ostaje glavni pokretač gospodarskog rasta, a tome bi trebao pridonijeti rast plaća i niska inflacija. Očekuje se ubrzanje investicija zbog boljeg korištenja EU fondova od strane privatnog i javnog sektora. Javni dug se 2014.-2018. smanjio s 84 na ispod 75% BDP-a i očekuje se sniženje prema 65 posto BDP-a 2021. “Smjer i intenzitet pada je sukladan EU pravilima fiskalne discipline, što je jedan od uvjeta za uvođenje eura”, napominje Velimir Šonje.