KRAH PODUZETNIŠTVA

NOVA ANALIZA SVJETSKE BANKE ‘Hrvatska ekonomija ne otežava poduzetnicima, ona ih aktivno uništava’

Davor Pongracic / CROPIX

Hrvatska je na samom europskom dnu po dinamici privrede i mogućnostima za start-upove i nove ideje

Analiza Svjetske banke na temu produktivnosti i efikasnosti tržišnog sustava pod naslovom “Stylized Facts on Productivity Growth: Evidence from Firm-Level Data in Croatia”, provedena na uzorku od 2000 poduzeća, pokazala je da u Hrvatskoj tržište proizvoda i usluga djeluje na vrlo ograničenoj razini, zbog čega su dinamika tržišta i produktivnost naših tvrtki na osjetno nižoj razini nego u drugim tranzicijskim državama.

Dapače, autori Mariana Lootty, Paulo Correa, Sonja Radas i Bruno Škrinjarić (Ekonomski institut) zaključili su da tvrtke koje ulaze na tržište ne donose očekivano veće povećanje produktivnosti, ali i, što je prilično bizarno, da naše tržište eliminira produktivne tvrtke s tržišta.

Nedostatak dinamizma

“Nedostatak tržišnog dinamizma ogleda se u podacima koji se odnose na broj tvrtki koje ulaze i izlaze s tržišta: rezultati govore o smanjenoj dinamičnosti tržišta u usporedbi s konkurentskim zemljama Europe i Centralne Azije.

Nadalje, neto doprinos novih tvrtki općem rastu produktivnosti u Hrvatskoj je iznenađujuće negativan. Ovo je u suprotnosti s očekivanjima temeljenima na literaturi i sugerira kako proces ‘kreativne destrukcije’ u Hrvatskoj nije dovoljno efikasan, odnosno moglo bi se kazati kako tržišta eliminiraju tvrtke koje su potencijalno produktivne”, piše u zaključku ove analize.

Kao što je u jugoslavenskom socijalizmu ironična dosjetka govorila da je praksa ispred teorije, tako se u hrvatskom kapitalizmu praksa, nimalo ironično, protivi teoriji.

Efikasnije tržište

Doduše, treba reći da je analiza obuhvatila razdoblje recesije kada proces kapitalističke “kreativne destrukcije” u pravilu više destruira, odnosno čisti tržište od loših tvrtki, nego što kreira, odnosno stvara nove i uspješne tvrtke.

Jednako tako se autorima može prigovoriti i prilična nejasnost u metodologiji, iznošenju zaključaka, ali i nedostatak detaljnijih uputa za rješavanje uočenih problema.

Naime, u analizi se navodi da u cilju uspostavljanja efikasnijeg tržišta treba liberalizirati tržište usluga, pogotovo maloprodaju i infrastrukturu, te poboljšati stečajni zakon i druga pravila koja će nekonkurentnim i nedovoljno produktivnim poduzećima omogućiti da brže izađu s tržišta, a novim produktivnijim tvrtkama da lakše uđu u tržišnu borbu.

No, kako je u međuvremenu proveden projekt predstečajnih nagodbi i postrožen represivni aparat koji se odnosi na poslovanje kompanija, bilo bi zanimljivo vidjeti jesu li predstečajne nagodbe pridonijele povećanju dinamičnosti tržišta.

Naime, ta bi analiza dala pouzdanije smjernice Ministarstvu pravosuđa na koji način poboljšati Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama koji je trenutno na cjelovitoj rekonstrukciji kako bi se izbjegle neke manjkavosti i moguće zloupotrebe.

Hrvatska na dnu

U analizi se dalje tvrdi da su poduzeća u Jadranskoj regiji, u odnosu na Kontinentalnu regiju, manje radno i kapitalno produktivna, da su manje kompanije produktivnije od velikih i da su državne tvrtke manje produktivne od privatnih.

Međutim, jednako tako se navodi, što je donekle kontradiktorno, da je tržišna dinamika, mjerena brojem tvrtki koje ulaze i izlaze s tržišta, veća u Jadranskoj, nego u Kontinentalnoj Hrvatskoj.

Kada je riječ o broju tvrtki koje ulaze i izlaze s tržišta, u Hrvatskoj je samo 5,5 posto novih tvrtki na godišnjoj razini u ukupnom broju kompanija, a u tranzicijskim se zemljama taj broj kreće od 9 do 18 posto.

Naša zemlja zaostaje za konkurencijom i kad je riječ o broju tvrtki koje izlaze s tržišta: 6,5 posto tvrtki godišnje napusti tržište (bankrotira), a u konkurentskim državama taj raspon iznosi od 7 do 26 posto.

Opseg aktivnosti

Ukupno gledano, u razdoblju od 2008. do 2012. totalni faktor produktivnosti pao je za 2,8 posto, pri čemu su pozitivan prinos produktivnosti dale postojeće tvrtke, a nove tvrtke tom trendu nisu baš pretjerano pridonijele. No, i na ovom mjestu treba naglasiti kako je donekle logično da na početku recesije produktivnost pada jer se brže smanjuje opseg gospodarske aktivnosti od pada zaposlenih i razine plaća.

Oporavak plaća

Efikasna tržišta na pojavu recesije mnogo brže reagiraju alokacijom kapitala, reorganizacijom poslovanja, smanjivanjem plaća i broja zaposlenih, te zato brže izlaze iz krize, a mi smo zbog neefikasnosti tržišta i loših javnih politika tek petu godinu recesije počeli povećavati produktivnost rada, a i šestu godinu ćemo provesti u recesiji.

Nažalost, prema svemu sudeći, vrlo vjerojatno još nije završilo čišćenje, pogotovo u javnim poduzećima i državnoj upravi, u procesu kreativne destrukcije.

A i kada se tržišno težište počne prebacivati na proces kreacije, vrlo sporo će se oporavljati zaposlenost i plaće, jer će produktivnost rasti prvenstveno putem rasta gospodarstva uz stagniranje ili vrlo blagi rast plaća i broja zaposlenih.

Mogli smo se, naime, prvih 25 godina državnosti opirati ekonomskoj matematici, ali kad-tad dva plus dva bude jednako četiri.

Izdvajamo