Istraživanje raspoloženja biračkog tijela 'HRejting', koje je od 13. do 18. ožujka za HRT provela agencija Promocija plus pokazalo je da bi hrvatski birači u Europski parlament poslali iste one stranke koje bi poslali u Hrvatski sabor, piše HRT.
Prema istraživanju, na izborima za Europski parlament HDZ bi osvojio 27 posto glasova, SDP 16,4 posto, Živi zid 9,3 posto, Amsterdamska koalicija 8,4 posto i Most 6,4 posto. Usporede li se u srijedu objavljeni rezultati 'HRejtinga' za Hrvatsku i prethodni za Europu, može se vidjeti da je raspored stranaka i postotaka glasova gotovo isti.
Listu stranaka ispod izbornog praga predvode Neovisni za Hrvatsku, koji su sa svojih 4,3 posto tom pragu najbliži. 'HRejting' pokazuje da bi od stranke Milana Bandića s 3,6 posto kod birača, da su danas izbori, bolje prošla novoosnovana stranka Dalije Orešković - Start koja bi dobila 4,1 posto.
Skupinu stranaka ili koalicija kojima HRT-ova anketa ne daje nikakve šanse za prolazak u Europski parlament predvodi koalicija Hrasta i konzervativaca aktualne europarlametarke Ruže Tomašić. Osvojili bi tek 2,8 posto. Još lošije kod birača prolazi Pametno s 2,6 posto te vladajući HNS s 2,3 posto i HSLS 0,7 posto.
Anketa koja je provedena na uzorku od 1.400 ispitanika (statistička pogreška +/- 2,62 posto) pokazala je i da je neodlučnih birača svega 10,6 posto.
Hrvatska trenutačno u Strasbourgu ima 11 zastupnika. Hoće li ih od lipnja imati isto toliko ili 12, ovisi o Britancima, odnosno Brexitu. Uzme li se kao mjerna jedinica sadašnji raspored političkih snaga u Europskom parlamentu i usporedi ga se s 'HRejtingom', HDZ bi dobio pet mandata - jedan više nego što ima sada. SDP bi dobio tri, dok bi Živi zid i Amsterdamska koalicija dobili po jedan mandat. To je 10 sigurnih, tzv. fiksnih mandata.
Postoje, međutim, još i dva granična za koja se prema postojećim pravilima preračunavanja postotaka u mandate bori šest stranaka. Tri su s većim šansama imati zastupnika više. To su HDZ, Živi zid i Most, koji bi time dobio i jedinog zastupnika u Europskom parlamentu. U igri, ali bez velikih šansi za osvajanje jednog i ujedno jedinog mandata su Neovisni za Hrvatsku, Start i stranka Milana Bandića.
'HRejting' je također pokazao da su birači desnog centra i skloni desnici apsolutno dosljedni te da će na svim izborima glas dati istoj stranci. S druge strane, lijevo-liberalni birači uglavnom su dosljedni. To znači da bi 87,3 posto HDZ-ovih birača svoju stranku zaokružilo i na europskim i na izborima za Hrvatski sabor. Isto bi postupilo i 84,6 posto birača Hrasta i Hrvatskih konzervativaca. Sedamdeset i pet posto lijevo-liberalnih birača, odnosno birača SDP-a i HSLS-a, ostaju pri istom izboru i na domaćim i na europskim izborima.
"Šaranju" od izbora do izbora skloniji su birači stranaka Amsterdamske koalicije, Neovisnih za Hrvatsku, a pogotovo Pametnoga. Samo 43,8 posto birača koji bi tu stranku zaokružili na izborima za Hrvatski sabor, zaokružilo bi je i na euroizborima. Svojevrsni kuriozitet predstavljaju birači Hrvatske stranke umirovljenika koja na izbore u svibnju izlaze u sklopu Amsterdamske koalicije. No, samo bi polovica HSU-ovih birača za tu lijevo-liberalnu koaliciju - glasovalo. Četvrtina (25 posto) bi glas dala slično orijentiranom Startu, ali isto toliko - 25 posto, glasovalo bi ih za ideološko-svjetonazorski dijametralno suprotne Neovisne za Hrvatsku.