Nova psihoaktivna tvar iz skupine sintetskih kanabinoida pod marketinškim nazivom Blow, koja je u Europi već uzela nekoliko života, stigla je na hrvatsko tržište!
Prvi put u nas proizvod Blow zaplijenila je policija na području Osječko-baranjske županije u ljetnim mjesecima, a o čemu je točno riječ, otkriveno je u rujnu.
To je spoj iz četvrte generacije sintetskih kanabinoida, inače dizajniranih s ciljem oponašanja učinaka kanabisa, a pronađen je u biljnoj mješavini sadržanoj u crno-žutim plastičnim omotima. Tvar je u Europi pronađena i u proizvodima marketinškog imena Kush, Jocker, Mary Joy te AK-47.
Potvrđuje to Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja Vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, s kojom su novinari Slobodne Dalmacije razgovarali netom nakan što je u Zagrebu završen deseti godišnji sastanak Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari, na kojemu se okupilo 30-ak stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije. Dodatno je zabrinjavajuće to što su nove generacije psihoaktivnih spojeva sve toksičnije.
– Dokazano je da su sintetski kanabinoidi izuzetno toksični i štetni za ljudsku konzumaciju. Diljem Europe bilježi se niz trovanja, od kojih neka čak sa smrtnim ishodom. Simptomi trovanja sintetskim kanabinoidima su ošamućenost, vrtoglavica, ubrzan rad srca, mučnina, povraćanje, bol u prsima, zujanje u ušima, glavobolja, anksioznost, tahikardija i kognitivne teškoće – upozorava Sanja Mikulić.
Osim sintetskih kanabionida, na tržištu novih droga danas nalazimo i niz drugih psihoaktivnih spojeva, uglavnom stimulansa, ali u nekim dijelovima Europe raste pojavnost izuzetno toksičnih sintetskih opioida uz čiju se konzumaciju također veže niz trovanja i smrtnih slučajeva.
Trenutno je u Europi pod nadzorom 650 novih psihoaktivnih tvari, a u posljednjih sedam godina u Hrvatskoj je otkriveno 105 novih spojeva!
– Najčešće se koriste sintetski kanabinoidi koji su dizajnirani tako da oponašaju učinke kanabisa. Takvi su proizvodi dostupni u marketinški privlačnim pakiranjima i imaju različite nazive kao što su Galaxy, Rainbow, Atomix, Sharp, Blow, Leaf, Zombi. Nažalost, točni razmjeri štetnih zdravstvenih posljedica nisu poznati budući da zdravstvene ustanove ne raspolažu analitičkim standardima kojima bi se točno mogla odrediti tvar ili skup tvari koje su uzrokovale trovanje, iako je dosad prijavljen značajan broj sumnjivih incidenata u raznim dobnim skupinama – ističe Mikulić.
Podsjeća i kako je u tijeku razvoj kliničko-toksikološke mreže Sustava ranog upozoravanja, na kojemu intenzivno radi Medicinski fakultet u Splitu s nekoliko zdravstvenih ustanova, pa ćemo uskoro moći raspolagati točnijim informacijama o akutnim trovanjima psihoaktivnim tvarima, koja su posebno česta na sve brojnijim glazbenim festivalima.
Sintetske droge u Europu uglavnom dolaze iz Kine i Indije, a u Hrvatsku s europskog tržišta budući da su u nekim državama članicama otkrivena postrojenja za tabletiranje i pakiranje proizvoda koji sadrže nove psihoaktivne tvari.
Iz Vladina Ureda napominju kako je značajan dio tih spojeva legalan u brojnim državama članicama EU-a, za razliku od Hrvatske, koja je generičkim popisom droga većinu njih stavila pod zakonsku kontrolu.
No, dok su se nekada nove droge prodavale uglavnom u specijaliziranim trgovinama, tzv. smart ili head shopovima, kioscima i tobacco shopovima, danas se sve učestalije nabavljaju preko interneta. Doslovno tako stižu na kućni prag.
– Brojni smart/head shopovi imaju svoje internetske stranice te nude online prodaju tzv. osvježivača prostora, ali postoje i brojne specijalizirane stranice koje nude različite nove droge kao istraživačke kemikalije i dodatke prehrani. Dio novih droga može se pronaći i na ilegalnom tržištu droga. Tijekom posljednje tri godine provedeno je nekoliko koordiniranih akcija u smart shopovima po cijeloj Hrvatskoj u kojima su sudjelovali sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva, djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske i Porezne uprave Ministarstva financija, što je rezultiralo zatvaranjem većeg dijela navedenih trgovina, kao i pokretanjem prekršajnih postupaka protiv fizičkih i pravnih osoba – podsjeća Sanja Mikulić.
Za Hrvatsku su ovi podaci posebno zabrinjavajući i u kontekstu posljednjeg ESPAD-ova istraživanja (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima) iz 2015. godine, koje se provodi među 15-godišnjacima i 16-godišnjacima iz tridesetak europskih zemalja.
Upravo ti podaci pokazuju da su hrvatski učenici te dobi prema podacima o uzimanju novih psihoaktivnih droga bili iznad europskog prosjeka: njih oko sedam posto navelo je da je u životu barem jednom probalo nove psihoaktivne droge, dok je prosjek ESPAD zemalja četiri posto.
Brojčano to možemo ilustrirati ovako: ako je u toj dobi nešto više od 80 tisuća hrvatskih učenika, proizlazi da je njih gotovo 6000 barem jednom u životu konzumiralo neku novu psihoaktivnu drogu! Istraživanje je, uz to, pokazalo da učenici u prosjeku češće koriste nove psihoaktivne droge nego, na primjer, amfetamine, ecstasy, kokain ili LSD.
Unatoč tome što je naš sustav organiziran za borbu protiv te pošasti i što je velik dio novih psihoaktivnih tvari pod zakonskim nadzorom, ponekad je gotovo nemoguće posve kontrolirati te procese.
– Kontinuirano se sintetiziraju novi spojevi koji imaju slična svojstva kontroliranim tvarima, no zbog drugačije kemijske strukture ipak ne podliježu zakonskim mjerama. S obzirom na to da je tržište novih droga izuzetno dinamično, novi spojevi pojavljuju se gotovo na tjednoj osnovi – upozorava Sanja Mikulić.
Na konferenciji u Zagrebu stručnjaci su tako, uz ostalo, intenzivno raspravljali o sadržaju smjernica za postupanje službenih osoba s izuzetno toksičnim opioidima iz skupine fentanila koji su vrlo rašireni na području Baltika, ali su sve više prisutni i u skandinavskim zemljama te u zapadnoj Europi.
Na sreću, kaže Sanja Mikulić, ta vrsta droge još uvijek nije dostupna u Hrvatskoj, no unatoč tome valja preventivno djelovati, u čemu je neizbježna upravo ovakva regionalna suradnja.
Upozorenja roditeljima
Simptomi trovanja novim drogama uključuju crvenilo očiju, pospanost, nemogućnost komunikacije i uspostavljanja kontakta, nesuvislost, neadekvatne emocionalne reakcije, neurološke simptome (trzaji oka, glavobolja, vrtoglavica), otežano disanje, bol u mišićima, mučninu, depresiju. Simptomi trovanja mogu se pojaviti odmah nakon konzumacije droge ili nekoliko sati nakon konzumacije.
Osim navedenih fizičkih znakova, na konzumaciju mogu upućivati i promjene u ponašanju djeteta na koje je uputno da roditelji obrate pozornost.
Potrebno je ponuditi djetetu pomoć i podršku u rješavanju problema te potražiti pomoć nadležnih stručnih službi i institucija (u svakoj županiji u Republici Hrvatskoj nalazi se Zavod za javno zdravstvo, u sklopu kojeg djeluje Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti). Uskoro će javnosti biti dostupna i brošura za roditelje u kojoj će moći pronaći sve važne informacije o novim drogama i povezanim problemima.
Jedan smrtni slučaj
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj su u razdoblju od 2014. do 2016. godine, kažu u Vladinu Uredu, zabilježene ukupno 43 intoksikacije (trovanja) za koje se sumnja da su povezane s novim psihoaktivnim tvarima (većina pacijenata navelo je konzumaciju proizvoda Galaxy) te jedan smrtni slučaj.
U sustavu tretmana u 2015. godini zabilježeno je 13 osoba koje su se javile na liječenje, a koje su kao glavno sredstvo navele sintetske kanabinoide, dok je takvih osoba u 2016. bilo osam.
Konzumacija novih droga dovodi do štetnih zdravstvenih posljedica na cijeli ljudski organizam, a posebno na središnji živčani sustav te kardiovaskularni i dišni sustav. S obzirom na to da nove droge često imaju višestruko jači učinak od poznatih psihoaktivnih tvari, postoji velik rizik od trovanja, pa i onih sa smrtnim ishodom.
Tko su konzumenti novih droga?
Kako navode iz Vladina Ureda, konzumacija novih droga je vrlo učestala među mladima, ali se bilježi i među odraslom populacijom. Rezultati provedenih istraživanja pokazuju životnu prevalenciju uzimanja bilo koje "nove droge" od 2,7 posto, a bila je najveća kod ispitanika u dobi između 15 i 24 godine, ukupno 6,9 posto. Najviše su korišteni sintetski kanabinoidi (najčešće ulično ime Galaxy): 1,6 posto ispitanika konzumiralo ih je barem jednom u životu, a 3,5 posto ispitanika u dobi između 15 i 34 godine.
Lani zaplijene 32 nove droge
Premda su cijene ovih opijata i adrese prodajnih mjesta Vladinu Uredu dobro poznati, naglašavaju kako njihovo objavljivanje nije poželjno upravo kako se ne bi potaknuo dio rizične populacije na konzumaciju.
Prema dostupnim podacima o broju zapljena novih droga, na području Hrvatske u 2014. godini zaplijenjeno je 18 novih droga, u 2015. 20 te u 2016. 32 nove droge u obliku biljnih mješavina, praha, kristala i tableta. U siječnju 2016. donesen je i novi Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga.
Glavna karakteristika Popisa je generički pristup kontroli novih droga, čime su pod zakonsku regulativu stavljene čitave skupine kemijskih spojeva, umjesto pojedinačnih tvari. Time je čitav niz ranije legalno dostupnih psihoaktivnih spojeva ušao u kaznenopravnu odgovornost.