Vojni proračun više ne smije padati, a izdvajanja za vojsku moraju početi rasti. U suprotnom Ministarstvo obrane i vojska imat će samo za plaće, a vrhovni zapovjednik Ivo Josipović će zapovjedništvu NATO-a morati objasniti da Hrvatska kao članica Saveza nije spremna preuzeti obveze u obrani Europe od novog starog neprijatelja - Rusije.
Pismo šefa NATO-a
Dok se u Hrvatskoj još raspravlja o asimetričnim ugrozama i neprijatelju bez nacije, imena i prezimena, u Bruxellesu su se stvari promijenile. Rusija je novi neprijatelj, a članice Saveza se moraju pripremiti za borbu protiv njega. Zbog toga se traži hitno podizanje vojnih proračuna, modernizacija i uvježbavanje vojski. “Nitko u NATO-u ne želi povratak u hladni rat, ali mi vidimo da Kremlj pokušava vratiti vrijeme i rastrančirati Europu u nove sfere utjecaja. Mi moramo stati iza naših vrijednosti na kojima smo sagradili novu i bolju Europu”, poručio je prije tri dana u iznimno oštrom autorskom tekstu u britanskom Sunday Telegraphu glavni tajnik NATO-a Anders Rasmussen.
Tekstu koji je u Hrvatskoj prošao potpuno nezapaženo, a glavni tajnik NATO-a je u njemu jasno poručio svim članicama Saveza što ih čeka. “Svaki saveznik mora investirati u nužne resurse, u one prave sposobnosti. To znači modernu opremu, intenzivno uvježbavanje naših snaga i blisku suradnju među NATO-ovim saveznicima i s našim partnerima. Znam koliko je to izazovno u današnjoj ekonomskoj klimi, ali sigurnosne okolnosti to čine životno važnim”. Rasmussen je napisao ono što se već mjesecima naglašava u NATO-u - vojni proračuni više ne smiju padati.
Dok je u Europi u tijeku ubrzano naoružavanje članica i nečlanica NATO-a zbog ukrajinske krize i straha od ruske vojne agresije, Hrvatska se drži sa strane kao da se to nje ne tiče i viče: mi nemamo novaca.
Hrvatski državni dužnosnici i saborski zastupnici uzimaju novac vojsci bez ikakvog plana i reda. Samo u posljednjih nekoliko godina Ministarstvo obrane ostalo je bez 1,6 milijardi kuna.
Ministri obrane šutke su prelazili preko rezanja vojnih proračuna.
Istovremeno, vojnici borave u mirovnim misijama širom svijeta, glavna su snaga u borbi protiv poplava. Iz vojnog proračuna se financiraju medicinski letovi, spašavanje zalutalih turista s planina i gašenje požara, što je totalni apsurd.
Plan za razvoj
U posljednjih devet godina niti jedan saborski zastupnik nije postavio pitanje zbog čega se ne poštuje Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Dokument koji je izglasao Sabor i u kojem je jasno naznačeno koji su prioriteti u opremanju Hrvatske vojske.
Na jednoj od posljednjih sjednica Vlade na Kotromanovićevu napomenu da SAD traži da članice NATO-a izdvajaju 2 posto BDP-a za vojsku premijer Milanović odgovara: “Ako to traže, neka plate”. A istovremeno da nema donacija tih istih Amerikanaca, vojska bi nam bila na prosjačkom štapu.
Zadnja crta obrane
Srećom, još uvijek su blagonakloni prema nama. Nedavno su nam donirali 212 vozila, dobili smo u posljednje četiri godine oko 80 milijuna dolara vojne pomoći.
Dok se savezničke države naoružavaju modernim sustavima, Hrvatska se kao posljednji prosjak cjenka za kamione stare 30 godina, remontira prastare borbene avione i gleda koja vojska odbacuje zastarjele sustave u staro gvožde kako bi ih sretna pokupila.
U posljednjih sedam godina kupili smo tek 126 novih oklopnih vozila Patria, ali vojska još ni jednog nije preuzela, i oko 1000 novih pušaka. Za nove obalne ophodne brodove rezerviran je čak i novac, ali državna administracija četiri godine nije u stanju provesti natječaj za izvođača radova. Ministar financija planira još jedan rebalans proračuna, a navodno je samo pitanje koliko će ovog puta pokušati oteti vojsci.
U tom slučaju pitanje je i hoće li ministar obrane i nadalje biti Ante Kotromanović.
Švedska i Baltik već sad troše više
Sjedinjene Američke Države već dulje vrijeme čine ogroman pritisak na saveznike da povećaju izdvajanja za vojsku. SAD je u ovom trenutku u NATO-ov proračun uplatio čak 72 posto od ukupnog godišnjeg iznosa, što je u odnosu na 1995. godinu povećanje od 59 posto.
NATO od svojih članica zahtijeva da vojni proračun iznosi 2 posto BDP-a. U ovom trenutku taj zahtjev ispunjavaju samo Grčka i Estonija. Prosječni iznos izdvajanja za vojni proračun među članicama je 1,3 posto. Na toj razini je ove godine i Hrvatska, čiji je vojni proračun 4,2 milijarde kuna. SAD pak izdvaja 4,4 posto BDP-a.
Švedska, Latvija, Litva, Estonija već su objavile da povećavaju vojne proračune, a visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton nedavno je zavapila kako ne zna što se još treba dogoditi da članice EU shvate da moraju izdvajati više za obranu.
KOMENTAR: NATO treba više novca da bismo bili sigurni
Čini se, ipak, da je car gol. Dakle, da NATO u ovom trenutku nije spreman, ni sposoban pravodobno reagirati na ugrozu neke od svojih članica, kao što je precizno ocrtano u izvješću Odbora za obranu britanskog parlamenta. Tako se točnima pokazuju brojna upozorenja koja su prošlih godina tupila da se NATO previše opustio. Prvo je izgubio svog prirodnog neprijatelja, Sovjetski Savez, a nije pravodobno ocijenio prijetnju koju predstavlja Putinova Rusija.
Problemi su se zorno vidjeli već tijekom operacije u Libiji kad su vojske europskih zemalja ostale bez bombi pa ih je ozbiljno izvrijeđao američki ministar obrane Robert Gates (i dao im bombe).
Kriza je, pak, europske vlade natjerala da smanjuju troškove, a među prvima je bila obrana pod egidom “kao da će biti rata”. Arapsko proljeće i njegove posljedice, rat u Siriji i Iraku te ukrajinska kriza pokazali su, pak, da je došlo do ozbiljne promjene sigurnosne paradigme u Europi, do novih ugroza i da nema druge nego odriješiti kesu - nadamo se da će Putin biti dovoljno racionalan da ne bude rata u Ukrajini, ali što ćemo ako džihadisti napadnu Kurde pa zatim udare na Tursku?
Da, novac je bolje ulagati u obrazovanje i znanost, ali potrebno je sigurno okruženje da bi oni mogli cvasti. A za to treba snažan, operativan i dobro opremljen NATO. (Željko Trkanjec)